Otvaranje tržišta električne energije prije svega podiže konkurentnost i transparentnost, štiti kupce, omogućava intenzivnije energetsko povezivanje sa regionom i sveukupno – razvoj tržišta.
S druge strane, liberalizacija znači i da na formiranje cijene električne energije za krajnje kupce koji su u obavezi da kupuju električnu energiju na slobodom tržištu, utiče i nivo veleprodajnih cijena na berzama električne energije u regionu i Evropi, što ranije nije bio slučaj.
Veleprodajna cijena, zajedno sa troškovima prenosa, distribucije, kao i troškovima akcize, naknade za obnovljive izvore energije, trošak balansiranja, druge takse zavisno od nacionalnih propisa) formira finalnu cijenu.
U regionu i u Zapadnoj Evropi u 2017. godini veleporodajne cijene bilježe istorijske maksimume, konkretno tokom prvog kvartala, što je posljedica ekstremno hladnog i sušnog vremena. Istovremeno, i cijene nafte i uglja počinju da rastu.
Prema projekcijama Svjetske banke i MMF-a, u periodu do 2022. godine, očekuje se konstantan rast cijena nafte i uglјa na svjetskom tržištu. Sve to uticalo je da cijena na mađarskoj berzi električne energije za 2018. godinu bude takođe na maksimumu kada je o ovoj robi riječ, dok je cijena na evropskoj berzi najveća cijena još od 2014. godine.
Poskuplјenje koje je time izazvano posebno je izraženo na tržištima na kojima je proces liberalizacije odavno završen, u Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, pa i u Bugarskoj. I na tržištima Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, na kojima je liberalizacija tržišta kasnije počela, osjeća se uticaj berzanskih kretanja i postepeni rast cijena za komercijalne kupce.
Procjena stručnjaka je da se trend pada veleprodajnih cijena koji se desio 2013. godine ipak više neće ponoviti i da se u narednom periodu očekuje dalјi rast cijena električne energije na slobodnom veletržištu u regionu.
B92
