Realni rast BDP-a četiri odsto

Dodajte komentar
Ovo je godina mini buma crnogorske ekonomije i ukazuje da će realni rast BDP-a na kraju iznositi četiri odsto. Potvrde da smo na pravom putu ovih dana stižu i od međunarodnih

 partnera Svjetske banke, MMF-a i Evropske komisije. Da bismo obezbijedili kontinuitet rasta i amortizovali rizike intenzivno radimo na promjeni strukture ekonomije, kako bi se smanjila uvozna zavisnost i podstakao izvoz, zadržaćemo konkurentne poreske stope… kazala je u intervjuu Pobjedi Iva Vuković, generalna direktorica Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija, predstavljajući Predlog projekcija makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja od ove do 2020, koji je Vlada usvojila prije pet dana.

“Vlada je u tekućoj godini utvrdila mjere kojima se postiže stabilnost javnih finansija u srednjem roku i ne razmišlja o uvođenju novih mjera štednje. Budžetski deficit će se u narednom periodu kontinuirano smanjivati i od 2020. preći u zonu suficita, koji će iznositi 4,5 odsto BDP-a. Od 2019. uspostaviće se trend smanjenja učešća javnog duga u BDP-u, tako da će u 2020. iznositi 67 odsto i biće niži za sedam procentnih poena u odnosu na 2019. Pri tome bih istakla da se Vlada prilikom utvrđivanja mjera konsolidacije javnih finansija opredijelila za one mjere kojima se obezbjeđuje što ravnomjernija raspodjela poreskog tereta, pravednija raspodjela socijalnih davanja i zaštita najugroženijih slojeva društva. Vlada je ove sedmice podržala predlog budžeta za 2018, koji sa jedne strane garantuje dosljednost u sprovođenju mjera fiskalne konsolidacije, a sa druge doprinosi povećanju konkurentnosti i razvoju ekonomije”.
POBJEDA: U dokumentu su i projekcije po godinama što pokazuju rezultati u dosadašnjem dijelu godine? 
VUKOVIĆ: Ekonomija je u prvoj polovini godine zabilježila rezultate koji su značajno iznad očekivanih. Ostvaren je realni rast BDP-a od 4,2 odsto. Dinamiziranje ekonomskog rasta podstaknuto je intenzivnijom realizacijom radova na izgradnji krupnih infrastrukturnih
projekata, naročito na izgradnji auto-puta, lokalne infrastrukture i turističkih kapaciteta, kao i još jednom rekordnom turističkom sezonom, što se ogleda, pored ostalog, i u značajnom rastu prometa u turizmu. Sve ovo je rezultiralo pozitivnim kretanjima, između ostalog, i na tržištu rada sa rastom zaposlenosti i zarada, uz smanjenje nezaposlenosti. Ostvareni rezultati, kao i procijenjene bruto investicije od oko 23 odsto BDPa i očekivani efekti turističke sezone sa 950 miliona eura ukazuju da će realni rast BDP-a na kraju 2017. godine iznositi četiri odsto, što stvara osjećaj zadovoljstva, a istovremeno ohrabruje da još odlučnije i brže doprinesemo ekonomskom razvoju u narednom periodu.
POBJEDA: Ima li razlika u projekcijama Ministarstva finansija i Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Evropske komisije? 
 
VUKOVIĆ: Postoji visok stepen usaglašenosti domaćih i eksternih ekonomskih procjena Svjetske banke, Evropske komisije, MMF. Izuzetak je procjena MMF-a za 2017. koji još nije revidirao proljećne projekcije za Crnu Goru, što su nam potvrdili i njihovi predstavnici, čija misija boravi u Crnoj Gori. Napori Vlade na polju ekonomske politike prepoznati su i u izvještajima kreditnih rejting agencija koje su unaprijedile “izglede za Crnu Goru. Navedeno znači da su analitičari pomenutih agencija mjere koje Vlada sprovodi na polju stabilizacije javnih finansija ocijenili kao dobre i izrazili povjerenje u očuvanje pozitivnog trenda u budućnosti.
POBJEDA: Kakve su projekcije za 2018. i na čemu se baziraju?
VUKOVIĆ : Uz očekivani realni rast BDP-a u 2018. od tri odsto, crnogorska ekonomija počeće, postepeno, da se približava potencijalnom BDP-u. Rast se zasniva na velikim investicionim projektima u strateškim sektorima naše ekonomije. Potrošnja domaćinstava će rasti, kao i bruto investicije i imaće najveći do prinos realnom rastu. Očekuje se dalji rast zaposlenosti. Pri tome, istakla bih da će prihodi od turizma premašiti milijardu eura, što je rezultat kombinovanog efekta produženog trajanja turističke sezone, širenje ponude kroz stavljanje u funkciju novih kapaciteta i posljedično rasta posjete turista.
POBJEDA: Kakav su efekat dale dosadašnje mjere fiskalne stabilizacije?
VUKOVIĆ: Utvrđene mjere fiskalne konsolidacije kojima se postiže cilj fiskalne politike Vlade Crne Gore, odnosno uspostavlja održivost javnih finansija, odnosno prelazak sa deficita u zonu suficita budžeta od2020. godine i uspostavljanje silaznog trenda javnog duga od 2019. godine, u prvoj godini primjene već daju pozitivne rezultate. Naime, ostvareni prihodi budžeta za devet mjeseci 2017. godine iznosili su 1,116 milijardi eura i veći su i u odnosu na plan i u odnosu na uporedni period 2016, i to za 1,3 miliona eura, odnosno 32,9 miliona. Takođe, izdaci budžeta su bili niži od planiranih za 100 miliona ili 7,6 odsto, i za devet mjeseci su iznosili 1,218 milijardi. Kao rezultat ovih kretanja, ostvaren je deficit budžeta u iznosu 102,6 miliona, pri čemu se najveći dio, odnosno 98,5 odsto ili 101,1 miliona eura, odnosio na kapitalne izdatke, dok su tekući izdaci finansirani iz izvornih prihoda. Procijenjeno je da će, imajući u vidu sveukupne ekonomske rezultate, u 2017. budžetski deficit biti na nivou od 3,7 odsto BDP-a, što je 33 odsto niže od plana za ovu godinu.
Mijenjaju se pokretači rasta
POBJEDA: Ekonomsku aktivnost u 2017. i 2018. pokreće očekivani rast investicija, proizvodnje i trgovine. Što će biti sa ekonomijom ukoliko dođe do promjena dinamike realizacije investicija, odnosno nakon intenzivne investicione aktivnosti?
VUKOVIĆ: Model rasta naše ekonomije, u najvećoj mjeri, zasniva se na investicijama, sve intenzivnije se radi na diverzifikaciji ekonomije, odnosno na promjeni njene strukture, kako bi se smanjila uvozna zavisnost i podstakao izvoz. Da bi obezbijedili kontinuitet ekonomskog rasta i amortizovali eventualne rizike zadržaćemo konkurentne poreske stope i nastaviti sa realizacijom mjera posebno u oblasti energetike, turizma, poljoprivrede, kao i u oblasti saobraćaja, gdje Crna Gora ima značajne neiskorišćene resurse i komparativne prednosti. Dakle, Vlada je već prepoznala potrebu “promjene” dosadašnjih pokretača rasta, tako da su sve veći napori usmjereni na razvoj sektora preduzetništva, odnosno malog i srednjeg biznisa. Ovo potvrđuju i aktivnosti Vlade, odnosno resornih ministarstava, vezano za podsticaje i razvoj ovih sektora, kao i sve značajnija kreditna podrška Investicionorazvojnog fonda Crne Gore, koji kroz različite kreditne linije podržava razvoj biznisa.
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *