Saudijski “udar” izazvao preporod cijene crnog zlata

Dodajte komentar

Cijena nafte raste i ruši sva predviđanja stručnjaka – barel je dostigao cijenu od 64 dolara, mada su stručnjaci predviđali maksimalan rast do 56 dolara.

Cijena barela nafte ostvarila je najviši nivo od juna 2015. godine, zahvaljujući čemu je vrijednost mnogih naftnih kompanija pred kolapsom počela naglo da raste.

Da će rast cijena nafte podstaći razvoj energetske industrije potvrđuje i vijest da je tokom posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Kini potpisano pismo namjere, po kojem će China Energy Investment Corp uložiti 83,7 milijardi dolara u istraživanja i proizvodnju gasa iz škriljaca.

Najveći razlog skoka cijene nafte je “antikorupcijska čistka” u Saudijskoj Arabiji, koja je “izbrisala” dio saudijske političke i poslovne elite, navode ekonomski portali.

Prema neslužbenim procjenama, saudijska Vlada mogla bi da uhapšenima zaplijeni imovinu vrijednu 800 milijardi dolara.

Tu je i najava da će se saudijski kralj Salman bin Abdelaziz odreći prijestola i predati vlast sinu princu Mohamedu Bin Salmanu, kao i sukobi Irana i Saudijske Arabije u Jemenu, te Iračana i Kurda u iračkom Kurdistanu.

Kralj Salman nedavno je boravio u Rusiji, gdje je tražio političku podršku Moskve u suparništvu sa Iranom. Saudijska Arabija i Iran predvode šiite i sunite, suprotstavljene islamske vjerske zajednice čije rivalstvo predstavlja stalni izvor nestabilnosti na Bliskom istoku.

Sve upućuje da će od sada i to veoma uticati na cijenu nafte. Salman je tražio od ruskog lidera Vladimira Putina da Rusija nastavi da poštuje sporazum sa Saudijskom Arabijom i Organizacijom zemalja izvoznica nafte /OPEK/ o smanjenju proizvodnje nafte.

Poseban problem je povećanje proizvodnje nafte iz škriljaca u SAD. Ta proizvodnja, tvrde stručnjaci, ruši sve rekorde.

Već sada, SAD izvoze oko dva miliona barela nafte dnevno, koliko i Kuvajt.

Samo savezna američka država Teksas prošlog mjeseca izdala je 997 dozvola za bušenje nafte i gasa, što je gotovo 17 odsto više nego godinu dana ranije.

Capital.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *