Veoma je vjerovatno da će četiri svjetska trenda biti krucijalna u oblikovanju nove ravnoteže snaga na tržištu kapitala u 2020. godini: globalna nestabilnost, uspon državnog kapitalizma, razvoj novih tehnologija i rat za resurse. Učesnici na tržištu će morati da se opredijele da li će u veoma promjenljivom okruženju prihvatiti ulogu onih koji oblikuju budućnost, ili onih koji brzo slijede trendove? Bilo koji od ta dva izbora zahtijevaće radikalne transformacije i inovacije u kompaniji, jer ostajanje na istom – neće biti opcija za budućnost.
Gdje će se nalaziti vodeća finanijska tržišta 2020. godine i kasnije? Kako će propisi u budućnosti oblikovati tržišta kapitala? Kako će se globalni trendovi, kao što je urbanizacija, odraziti na mogućnosti tržišta kapitala i finansijskih institucija da finansiraju infrastrukturu i trgovinu? Šta će ubuduće biti pokretači prihoda? Da li ćete morati da razmotrite drugačije modele poslovanja? Da li će prisustvo novih igrača na tržištu ukinuti posredničku ulogu postojećih finansijskih institucija, ili će donijeti inovacije i prilike za stvaranje partnerstava? Sve su ovo presudna pitanja za učesnike, ali korisnike tržišta kapitala kada razmatraju svoje poslovne strategije i planove za budućnost.
Predviđanje predstojećih kretanja predstavlja izuzetno zahtjevan zadatak i prethodno traži da se pravilno utvrdi koji od njih će presudno uticati na buduće promjene. Veoma je vjerovatno da će četiri svetska trenda biti krucijalna u oblikovanju nove ravnoteže snaga na tržištu kapitala u 2020. godini: globalna nestabilnost, uspon državnog kapitalizma, razvoj novih tehnologija i rat za resurse. Njih generišu mnogi faktori – od regulatornog okruženja, preko fiskalnih pritisaka do političkih i socijalnih nemira, a njihov uticaj će biti dalekosežan i bitno će uticati na korisnike i učesnike na tržištu kapitala.
Najveći rizici i prilike
Globalna nestabilnost uzrokovana je višepolarnim sistemom moći, koji će sa svojim napetostima i fragmentacijama stvoriti podijeljena tržišta kapitala. To će, posledično, izavati preoblikovanje prisutnih modela poslovanja i stvaranje prilika za nove igrače (na primjer, korisnike tržišta kapitala) da unaprijede svoje uloge u okviru ekosistema. Uspon državnog kapitalizma stvoriće industriju koju oblikuju propisi. Posljedice današnje politike i regulative, do 2020. dovešće do fragmentiranijeg i regionalizovanijeg ekosistema finansijskih tržišta. Igrači na tržištu će morati da se prilagode kako bi razumjeli lokalne propise i poslovali u skladu sa njima.
Tehnološki napredak je najznačajniji trend u svijetu koji će u narednih pet godina imati veliki uticaj na poslovanje. Upotreba tehnologija uticaće na plasiranje novih proizvoda, usluga, kreiranje novog modela poslovanja i novih operativnih struktura, i biće katalizator za pojavu novih igrača na tržištu koje, samo pet godina ranije, ne bismo uočili. Borba oko sve oskudnijih resursa biće, takođe, od presudne važnosti u sljedećih pola vijeka i uzrokovaće nove geopolitičke tenzije. Tržišta kapitala će doprinijeti ublažavanju nekih geopolitičkih napetosti, kroz preraspodjelu resursa tamo gdje su najpotrebniji.
Pored navedenih trendova, potencijalno postoje i veliki rizici koji se mogu značajno odraziti na poslovanje: rat i terorizam, promjenljivi globalni resursi, kriza državnog duga, monopoli koje je omogućio tehnološki napredak, porast kamatnih stopa, opterećenje propisima, ili finansijska kriza. Iako je uvjek lakše razmatrati trendove koje danas vidimo i prenijeti njihov uticaj na sjutrašnjicu, budućnost je po definiciji nesigurna, što znači da će se prednost davati dinamičnim modelima poslovanja.
Prioriteti za 2020. godinu
Radi održavanja konkurentnosti do 2020. godine, postoji šest prioriteta sa kojima se finansijske institucije moraju odmah suočiti da bi se zadržale ili našle na liderskim pozicijama: efikasno upravljanje rizicima, propisima i kapitalom; uspostavljanje snažnije organizacione kulture i kodeksa ponašanja; redefinisanje modela poslovanja; strateško obnavljanje operativnog modela; podsticanje inovacija i sticanje informativne prednosti.
Iako se svaka kompanija ili institucija nalazi na drugačijoj startnoj poziciji, sve one će morati da se fokusiraju na pobrojane prioritete u mjeri koja će im obezbijediti uspjeh. Koncentrisanje na samo neke od navedenih prioriteta neće biti dovoljno, kao ni ulaganje pojedinačnih napora. Institucije će morati da probleme sagledaju strateški i holistički i da na koordinisan način upravljaju transformacijom. Takav pristup obuhvata razumijevanje međusobnih odnosa, analiziranje uticaja na poslovanje i procjenu neto učinka — kako u materijalnom, tako i u nematerijalnom smislu — na sveobuhvatan i dosljedan način.
Primarni cilj za rukovodstvo biće da razmotri svoje glavne kompetencije u odnosu na ove prioritete, njihov uticaj na konkurentnost, kao i sposobnost uspješnog prevazilaženja prepreka u budućnosti.
Teške odluke
Veliki uticaj propisa, inovacija i tehnologija, kao i izmijenjena očekivanja klijenata, oštrija konkurencija i problemi sa poslovnim i operativnim modelima na drastičan način mijenjaju sliku tržišta kapitala. Izazovi su jasni, ostaje da se vidi kakav će biti ishod.
Učesnici na tržištima kapitala moraju da razumijeju uticaj ovih izazova na njihovo poslovanje kako bi mogli da naprave plan za njihovo prevazilaženje i uspješno posluju u godinama koje slijede. Oni će morati da donesu teške odluke o tome na koja tržišta će plasirati svoju robu i usluge, kako će pobijediti konkurenciju i u koje poduhvate uopšte ne treba da se upuštaju. Takođe, neophodno je da procijene i razdvoje glavne od sporednih djelatnosti. Igrači na tržištu kapitala moraju da pojednostave svoje organizacije, ponovo ih izgrade i strukturno umanje troškove. Moraju da nauče kako da budu inovativni i prilagodljivi, kako bi efikasno djelovali. Neophodno je da postupaju na drugačiji način i da više ne jure punom brzinom, već da procijene situaciju i da, ako je potrebno, zastanu i sačekaju.
Jedno je jasno – finansijska tržišta u 2020. godini, iako organizaciono podijeljena, biće međusobno još povezanija na globalnom nivou, a tehnološki napredak i propisi će nastaviti da predvode promjene. Pokazalo se da je prilagođavanje novim propisima skup i težak zadatak za igrače na tržištima kapitala. Možemo pretpostaviti da će neki negativni uticaji propisa na ekonomske prilike i korisnike tržišta kapitala, koji su donijeti nakon finansijske krize 2008. godine, u svijetu 2020. postati očigledni za zakonodavce i političare. Međutim, sposobnost i volju ovih aktera da umanje, odnosno pojednostave regulatorni teret za kompanije i institucije, teško je procijeniti u ovom trenutku. Svijetlu tačku će predstavljati to što će regulatorne promjene stvoriti neke nove prilike, naročito za regionalne banke koje žele da učvrste svoje poslovanje na tržištima kapitala i za nove aktere na finansijskom tržištu.
Svaka institucija mora da procijeni svoju aktuelnu poziciju, buduća očekivanja, željeni fokus na klijente, organizacione sposobnosti, ograničenja na polju kapitala i vrijednost robne marke (brenda). Učesnici na tržištu će morati da se opredijele da li će u veoma promjenljivom okruženju prihvatiti ulogu onih koji oblikuju budućnost, ili onih koji brzo slijede trendove? Bilo koji od ta dva izbora zahtijevaće radikalne transformacije i inovacije u kompaniji, jer ostajanje na istom – neće biti opcija za budućnost.
Nikola Stamenić, PwC Srbija
Izvor: BIF
