Broj kreditnih institucija u bankarskom sektoru eurozone smanjio se za 25% između 2008. i 2016. godine, objavljeno je u ECB-ovom izvještaju o finansijskim strukturama (RFS) za 2017. godinu. Na nekonsolidovanoj osnovi, broj kreditnih institucija na kraju 2016. godine iznosio je 5.073, što je pad sa 5.474 krajem 2015. godine.
Na konsolidovanoj osnovi (tj. kada se subjekti koji pripadaju istoj grupi računaju kao jedan), bilo je 2.290 kreditnih institucija krajem 2016. godine, nakon što ih je bilo 2.379 krajem 2015. i 2.904 u 2008. godini. Samo 2016. godine zatvoreno je 6.939 poslovnica banaka.
Ukupna aktiva domaćih banaka eurozone iznosila je na konsolidovanoj osnovi na kraju 2016. godine 24,2 triliona eura, što je povećanje od 0,5% u odnosu na prethodnu godinu i pad od 14% u odnosu na 2008. godinu. Ukupna kreditna aktivnost banaka porasla je u 2016. godini na umjerenom nivou od 1%.
Udio dužničkih vrijednosnih papira u ukupnoj imovini bankarskog sektora nastavio je smanjivanje, što je odraz pada udjela domaćih državnih obveznica u mnogim zemljama eurozone nakon finansijske krize i tekućeg programa kupovine imovine ECB-a. Trend povećanja oslanjanja na finansiranje depozitima stekao je vučnu snagu 2016., budući da je prosječni udio depozita klijenata u ukupnoj pasivi povećan za 7 postotnih bodova na 52%.
Regulatorni kapitalni odnos banaka u eurima nastavio je da raste, uglavnom zbog povećanja kapitala. CET1 odnos iznosio je 15,4% u 2016. godini, s 14,4% u 2015. godini. Profitabilnost bankarskog sektora i dalje je relativno niska tokom godina, jer su strukturne neučinkovitosti i dalje ugrozile profitabilnost u mnogim zemljama. Konkretno, iako je prosječni nivo loših kredita (NPL) nastavio padati, zalihe NPL-ova ostale su uporno visoke u nekim zemljama.
Ukupna veličina finansijskog sektora eurozone u martu 2017. iznosila je 76,2 triliona eura, u poređenju s 70,8 triliona eura u decembru 2015. i 55,0 triliona eura u decembru 2008. Između 2008. i 2016. veličina finansijskog sektora povećala se sa 5,3 na 6,4 puta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iako relativna važnost nebankarskih institucija (osiguravači, penzijski fondovi, novčani fondovi i drugi finansijski posrednici) stalno raste od početka finansijske krize, nedavno se pojavila pauza u ovom trendu.
Udio nebankarskog finansijskog sektora u ukupnoj imovini je porastao sa 43% u 2008. na 55% početkom 2017. godine.
