Formiranje sanacionog fonda , što je predviđeno Nacrtom zakona o sanaciji banaka, trebalo bi da doprinese očuvanju finansijske stabilnosti u bankarskom sektoru. Pored toga i visina novca kojim bi Fond za zaštitu depozita učestvovao u eventualnoj sanaciji banke biće mnogo manja kazao je u intervjuu Pobjedi direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković.
“Samo formiranje fonda utiče na sredstva FZD na način da se u postupku sanacije banke prvo koriste sredstva budućeg sanacionog fonda, pa tek kada se ocijeni da nijesu dovoljna, moguće je (uz saglasnost FZD) koristiti naša sredstva. Limit sredstava sa kojima bi FZD mogao da učestvuje u sanaciji neke banke određen je do nivoa sredstava koja bi morao da isplati u visini garantovanih depozita da je ta banka, umjesto u proces sanacije, pošla pod stečaj. U svakom slučaju, visina sredstava sa kojima bi FZD učestvovao u sanaciji biće manja nego da se sprovede klasičan stečaj u banci”, kaže Marković.
POBJEDA: Dali ćesebilošta promijeniti u nadležnosti FZD kad bude formiran fond za sanaciju banaka?
MARKOVIĆ: FZD ostaje sa istim nadležnostima. Međutim, predlogom no vog Zakona o
zaštiti depozita, nadležnosti FZD proširuju se na mogućnost kontrole dostave podataka iz banaka što je do sada mogla da radi jedino Centralna banka. Fond će moći da sprovodi testiranje isplate garantovanih depozita, najmanje jednom u tri godine kod svake banke.
POBJEDA: Očekuju li se promjene u organizacionoj strukturi fonda kojim rukovodite u kontekstu formiranja sanacionog fonda, odnosno da li može doći do objedinjavanja?
MARKOVIĆ: Donošenje Zakona o sanaciji banaka ničim ne utiče na funkcionisanje FZD. Usvajanjem novog Zakona o zaštiti depozita što je planirano u drugom kvartalu 2018. i uvođenjem premije na bazi rizika, značajno će ojačati uloga FZD. To podrazumijeva i izmjenu postojeće organizacione strukture FZD u skladu sa novim nadležnostima koje Zakon o zaštiti depozita nameće. Zakonom o sanaciji predviđeno je da sanacioni fond posluje u okviru Centralne banke i nema nikakvog objedinjavanja funkcija jer se funkcije ova dva fonda razlikuju.
POBJEDA: Kakva su očekivanja od formiranja fonda za sanaciju?
MARKOVIĆ: Fond za sanaciju ima specifičnu namjenu da spriječi da dođe do bankrota neke banke, koja bi, uz pomoć sanacionog fonda mogla da ,,preživi. Praksa sanacije banaka uz formiranje sanacionog fonda zaživjela je u zemljama EU, a i šire. Formiranje ovog fonda je u skladu sa Direktivom 14/59 i nadamo se da će mnogo doprinijeti očuvanju finansijske stabilnosti u bankarskom sektoru.
U skorije vrijeme se ne očekuju intervencije
POBJEDA: Da li Fond za zaštitu depozita raspolaže sa dovoljno sredstava u slučaju da dođe do problema u nekoj od banaka ?
MARKOVIĆ: Imajući u vidu trenutno stanje u bankarskom sektoru, ne očekujemo u skorije vrijeme potrebu za bilo kakvom intervencijom Fonda za zaštitu depozita. Visina sredstava kojima FZD raspolaže, dovoljna je za isplatu garantovanih depozita kod 11. od ukupno 15 banaka. Za ostale banke koristili bi jednu od mogućnosti datih u Zakonu o zaštiti depozita.
Jeftina politika podrske guverneru/ viceguvernerki (predsjednici Savjeta FZP-a po default-u), jer realno nije CB CG uspjela da dokaze da zna sta se desava na trzistu i kako se prati trziste koje se razvija.
Nije se strukovnim argumentima uspjelo u odbrani uzimanja za toboznji sanacioni fond pa se sad pokrenulop ruzno jalovo spinovanje osoba koje nemaju predznanje da uopste presudjuju ili kontribuiraju u vezi bankarskog poslovanja, a posebno ne u vezi poslovanja u situaciji duboke kompleksne sanacije banke.
Steta, bar je do sada g-din Markovic postovao svoju skrajnutu ulogu u sistemu i znao sta znaci sluziti bankarskom trzistu bar na pojavno korektan nacin.