Addiko bank BiH: Evropski sud nije proglasio ništavnom valutnu klauzulu

Informacija o navodnoj presudi Evropskog suda pravde o ništavnosti valutne klauzule u CHF koja je juče plasirana u pojedinim medijima u potpunosti je netačna, saopšteno je iz Addiko banke, piše Indikator.ba

“Evropski sud pravde je, po žalbi klijenata, razmatrao da li je banka u Rumuniji trebala adekvatno informisati klijente o rizicima valutne klauzule, te i znio stav da je Banka trebala pružiti dovoljno informacija klijentima. Procjenu da li su banke pružale adekvatne informacije Evropski je sud pravde ostavio da utvrđuju lokalni sudovi.

Sudovi u Bosni i Hercegovini su već vršili procjenu informisanosti klijenata o rizicima valutne klauzule prilikom ugovaranja kredita sa valutnom klauzulom, ali i zakonitosti valutne klauzule. Ova pitanja su razmatrana i na Vrhovnim sudovima FBIH i RS tokom proteklih godina.

U RS prvostepeni i drugostepeni sudovi su sami zauzeli stav i izgradili praksu da odbijaju tužbeni zahtjev vezan za valutnu klauzulu, uz obrazloženje da je valutna klauzula uobičajena ugovorna/bankarska klauzula, koja štiti obje ugovorne strane i nosi elemente aleatornosti za obje strane i na čije posljedice niti jedna ugovorna strana ne može utjecati. 30.5.2017. godine Vrhovni sud RS (BR 71 O P 141459 15 Rev) je potvrdio ovakav stav drugostepenog suda i potvrdio zakonitost valutne klauzule, čime je pravna praksa u RS u vezi sa ovom tematikom zaokružena (ujednačena na sva tri sudska stepena). U svom obrazloženju u vezi informisanosti klijenta Vrhovni sud RS navodi da su klijentkinji ” u vrijeme zaključenja ugovora bile poznate pravne posljedice ugovaranja valutne klauzule u švajcarskim francima i ekonomske posljedice zaključenja ugovora (da će rata kredita zavisiti od kretanja ove valute)”.

Vrhovni sud Federacije BIH, postupajući u predmetu br. 58 O P135023 16 Spp, 25.5.2016. iznio je pravna shvatanja da ugovori o kreditu zaključeni između fizičkih lica i banaka u švajcarskim francima, čija je isplata izvršena u KM, u kojoj se vrši otplata anuiteta i plaćanje kamata, predstavljaju ugovore sa valutnom klauzulom, da je Zakonom o deviznom poslovanju u FBIH predviđena mogućnost zaključenja ovakvih ugovora između domaćih fizičkih lica i banaka, pa se ne radi o ništavnom pravnom poslu, te da je Odredba Ugovora o kreditu koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu koja sadrži tačno određenje fiksnog i varijabilnog dijela kamatne stope dovoljno odrediva s aspekta predmeta obaveze, pa ne predstavlja ništavnu odredbu u smislu člana 47. Zakona o obligacionim odnosima.

Na osnovu naprijed navedenog jasno se da zaključiti da su krediti sa valutnom klauzulom u potpunosti dozvoljeni zakonskom regulativom u Bosni i Hercegovini, a što je potvrđeno i odlukama najviših sudskih instanci u zemlji.

Udruženje švajcarac svjesno zanemaruje ove činjenice i konstantno spominje navodnu nezakonitost valutne klauzule, obrazlažući to čak i sudskim praskama drugih zemalja, iako je domaće zakonodavstvo, uključujući i najviše organe sudske vlasti izričito potvrdilo zakonitost ove klauzule, navodi se u saopšenju.

 

Check Also

Merkel i Makron mijenjaju eurozonu

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi, zajedno sa Francuskom, do marta trebalo da …

2 KOMENTARI

  1. hehehe

    Evropski sud pravde nije proglasio valutnu klauzulu nistavom, ali je detaljno prezentovao razloge zasto sudovi zemalja i po kojem pravnom/ bankarskom/ trzisnom rasporedu mogu u cjelosti da pokrenu postupke i proglase valutnu kaluzulu nistavom. I proglasio je nepostenom ugovornom odredbom i to koristeci argumentaciju banke koja je zeljela da sebe predstavi kao zrtvu, posto ne moze da podnese navalicu klijenata oko CHF klauzule.

    Procitati detaljno preporuku za predmet C-186/16. A i rumunski Ustavni sud je donio slicne odluke kao ovaj Ustavni sud, ponistavanja necega u nista, ali to nakon preporuke od 20/09/2017 postaje arhiva a ne praksa primjene.

    Bice da ovoj neuspjesno ribrendiranoj Hypo banci, ovako neprincipijelni i pravno neodrzivi argumenti trebaju za tu arbitrazu pred Amerima, a nikako se ne usude odgovorno da daju odgovor od kada su Ameri nadlezni za kreditne prakse banke koja se desila 2007/2008.

  2. Zašto nemamo informacija vezano za zloupotrebe u ekspozituru ADICO kod Gintaša gdje je na osnovu falsifikovanih pečata MUPa i Elektrodistribucije odobreno 2 miliona kredita. Ko je odgovoran, zašto se Šoen ili MIKETIĆ ne oglase i zašto mediji izbjegavaju da informišu o čemu se radi i je li banka szabilna.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *