Gdje superbogataši najviše gomilaju svoju imovinu

Dodajte komentar

Mnogi superbogataši gomilaju svoju imovinu – zakonito ili nezakonito – u inostranstvu. Postoje i različite procjene u vezi sa količinama koje se nalaze u različitim poreskim rajevima. Sada je istraživač iz Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja (NBER) u Cambridgeu, Massachusetts, prvi put pratio izvor najvećih finansijskih resursa.

Tim stručnjaka oko Gabriela Zucmana analizirao je podatke koje je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) dostavila o depozitima osoba s prebivalištem u drugim zemljama. Statistika BIS-a, koja se takođe naziva bankom centralnih banaka, do sada je bila dostupna samo u agregiranom obliku.
Moglo se znati koliko stranaca radi u Singapuru, ali ne i koja se imovina može pripisati Amerikancima ili Kinezima. Iz novih podataka NBER tim je izračunao koliko je bogata prekogranična imovina i ko ih drži.

Ujedinjeni Arapski Emirati na vrhu

Stručnjaci zaključuju da offshore imovina sveukupno čini oko 10% ekonomskog outputa. Naročito su impresivni vrhunski izuzeci. Grci i Argentinci drže skoro 40 posto proizvodnje u inostranstvu, Rusi gotovo 50 posto. Saudijska Arabija, Venecuela i Ujedinjeni Arapski Emirati su iznad ove granice. U slučaju UAE riječ je o vrijednosti većoj od 70% BDP-a.

Nije lako pronaći zajedničko objašnjenje za vrhunske vozače.  Zajednička karakteristika “internacionalizacije” finansijskih resursa vjerovatno su raniji ili još uvijek postojeći autoritarni režimi, što može predstavljati prijetnju velikoj imovini. Međutim, i stare demokratije kao Francuska i Velika Britanija su takođe među zemljama koje imaju relativno visoke finansijske resurse offshore.

Stopa poreza nije faktor 

Takođe visina poreza ne pokazuje jasnu sliku, što potvrđuje grupa država sa niskom stranom aktivom. Dok su porezi visoki u Danskoj i Norveškoj, niski su u Južnoj Koreji i Japanu. Austrija, gdje nema poreza na imovinu, nešto je ispod prosjeka od deset posto stranih sredstava. Istraživači potvrđuju da bi podaci mogli biti pogrešni, jer se podaci BIS-a zasnivaju na depozitima i ne uključuju obveznice, dionice i druga sredstva.  Pored toga, trilioni se drže u poreskim rajevima pomoću kompanija poštanskih sandučića, čiji vlasnici su i dalje tajni. Zucman & Co nesigurni su u pogledu tih vrijednosti.

U drugom koraku, novi rad će ići u uski segment superbogataša, jer je njihov rast u velikoj mjeri odgovoran za sve veću nejednakost u posljednjim decenijama. Konkretno, najbogatijih 0,01 posto u nekim zemljama podleći će bližem razmatranju.

Dok je u skandinavskim zemljama četiri do pet odsto aktive koncentrisano u inostranstvu, udio u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španiji je između 30 i 40 procenata. Ove zemlje srušila je samo Rusija, gdje je visoko društvo potrošilo više od polovine svojih finansijskih sredstava offshore. Sa druge strane, učešće prekograničnih sredstava u SAD je malo, iako je procenat superbogatih u ovoj zemlji daleko najveći. Postoji jasan trend u destinaciji stranih fondova godinama.

Azija, posebno Hong Kong, zamijenila je Švajcarsku kao najveći offshore magnet.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *