Privrednici i građani Crne Gore, na kraju jula ove godine, štedjeli su u komercijalnim bankama rekordnih tri milijarde eura. Ako se ima u vidu odlična turistička sezona, onda niko ne sumnja da će depoziti u crnogorskim komercijalnim bankama na jesen biti još veći, i po vrijednosti veoma blizu BDP-u države. Pošto rast štednje ne prati porast kreditne aktivnosti, a nijesu vidljive domaće investicije, onda je krajnje vrijeme da Crna Gora kao što su to već uradile sve zemlje EU, oporezuje štednju donošenjem posebnog zakona o oporezivanju kamate na štednju. Oporezivanjem kamate na štednju, država bi dobila višemilionski priliv u budžet, a privrednici bi dobili indirektan impuls da, umjesto pasivne štednje, pokrenu talas prijeko potrebnih domaćih investicija…
U Izvještaju guvernera Centralne banke Crne Gore, Radoja Žugića, se navodi da su depoziti u bankama su u julu 2017. godine iznosili čak 3,025 milijardi eura, i veći su u odnosu na prethodni mjesec za 3,9%, dok u odnosu na jul 2016. godine bilježe rast od 10,3%.
U pitanju je rekordni iznos štednje i dokaz da i građani i privreda imaju veliko povjerenje u bankarski sektor. Ali, svaka medalja ima dvije strane, pa i priča o rekordnim depozitima.
Depoziti veći od odobrenih kredita
Naime, Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja svijeta gdje je štednja znatno veća od odobrenih kredita.
“U strukturi aktive agregatnog bilansa banaka dominantno mjesto zauzimaju krediti, koji su na kraju jula 2017. godine iznosili 2,633 milijarde eura i ostvarili su rast od 1,3% u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na jul prethodne godine bili viši za 7,4%”, piše u Izvještaju guvernera.
Slaba kreditna aktivnost banaka
Izvještaj guvernera preveden na razumljiv jezik kaže da su krediti manji za oko 400 miliona eura od depozita, što svjedoči o slaboj kreditnoj aktivnosti banaka.
O slaboj kreditnoj aktivnosti banaka već pet godina horski pričaju Vlada, Centralna banka i privrednici, ali se uprkos nekim inicijativama to stanje nije popravilo. Realno, depoziti od tri milijarde eura mogu pokrenuti talas kredita i investicija vrijednih pet milijardi eura, ali smo u Crnoj Gori daleko od te priče.
Naime, privrednici (ali i građani) svoj novac radije drže na računima banaka, nego što investiraju u biznis. Zbog toga imamo situaciju niske kreditne i investicione aktivnosti i nedovoljno visok privredni rast. Da situacija nije baš ružičasta, svjedoči podatak da je naša ekonomija bazirana isključivo na direktnim stranim ulaganjima. I tu smo stigli do poente naše priče.
Oporezivanjem kamate na štednju, recimo 10 do 15 odsto, u državni budžet bi se slio višemilionski iznos ali to nije najveći benefit ovog predloga. Naime, ova mjera bi indirektno podstakla privredu i građane da umjesto što drže novac na računima banaka, pokrenu talas domaćih investicija u biznis. Naravno, da se ne bi oporezovali skromniji depoziti ispod desetak hiljada eura. I što je najvažnije, ne bi se oporezovala glavnica već samo kamata na štednju.
Kakav je zakon u Hrvatskoj i EU
Hrvatska je prošle godine, sa stopom od 12 odsto, oporezovala kamate, usvajanjem Zakona o oporezivanju kamate na štednju. U hrvatski budžet se primjenom ovih mjera slilo oko 350 miliona kuna (47 miliona eura), a valja napomenuti da su oni godinama imali sličan problem kao i Crna Gora: da su depoziti veći od odobrenih kredita.
To se u Hrvatskoj tumačilo opreznošću građana i privrede, dok je kod nas problem u prevelikoj opreznosti banaka.
Mogućnost oporezivanja kamata se stidljivo pominje kao oporezivanje kapitala prema crnogorskom Zakonu o dobiti pravnih lica i Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica. Stopa oporezivanja iznosi 9 odsto, odnosno za nerezidente pet odsto.
Kreće velika reforma bankarskog sektora
Crnogorski bankarski sektor do kraja godine čeka velika reforma bankarskih zakona i bankarskog poslovanja.
Vlada je planirala da donese potpuno novi Zakon o bankama, ali i Zakon o oporavku i sanaciji banaka od sistemskog značaja. Pored toga, pripremiće se zakon kojim će se urediti osnivanje, poslovanje i kontrola poslovanja llizing kompanija, mikrokreditnih finansijskih institucija i pravnih lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima.
Sa setom ovih zakona, trebalo bi donijeti i Zakon o oporezivanju kamata na štednju.
Zašto to sada treba uraditi?
Komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori nikada nijesu bile u boljem položaju nego sada. Naime, nekvalitetni krediti (bez kamata i vremenskih razgraničenja) su na kraju jula 2017. godine iznosili 215,5 miliona eura i činili su tek 8,2% ukupnih kredita.
U odnosu na prethodni mjesec, nekvalitetni krediti banaka zabilježili su pad od 5,5%, dok su na godišnjem nivou bili niži za čak 23,8%. Ovo praktično znači da se banke, sve brže, oslobađaju balasta „loših kredita“. Podsjetimo, nivo nekvalitetnih kredita prije samo nekoliko godina iznosio je zabrinjavaćih 21 odsto. Da ne pominjemo da su efektivne kamatne stope kod nas trostruko veće nego u zemljama Eurozone, pa banke ostvaruju ekstraprofit.
Osnovni postulat ekonomije je da novac treba ulagati umjesto da stoji na računima banaka.
Ne manje važno je da je Vlada, do sada, teret krize i mjere štednje prebacivala na siromašnije slojeve društva, najprije preko opravdanog ukidanja naknada za majke, pa sve do povećanja PDV-a.
Zbog toga bi uvođenje oporezivanja kamata na štednju bilo socijalno odgovorno jer bi tom poreskom mjerom konačno bili obuhvaćeni najbogatiji slojeva društva. A i država bi konačno imala benefit od tog ogromnog “umrtvljenog” novca u bankama.
Izvor: Analitika
