Radović: Tržište i troškovi uzrokovali visoke kamate

Nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori i dalje je visok, iako je zabilježen pozitivan trend u kretanju cijene kapitala, sa aspekta oporavka privrede i doprinosa smanjenju troškova finansiranja preduzeća i stanovništva, ocijenila je viceguvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.

Prosječno ponderisane efektivne kamatne stope, koje su u aprilu iznosile 7,12 odsto, od septembra 2015. kontinuirano imaju opadajući trend, ali, kako kaže Radović, one su i dalje iznad prosjeka pojedinih zemalja regiona.

“Malo tržište i visoki troškovi poslovanja utiču na podizanje kamatne margine na strani ponude. Rizik klijenta i visoka postojeća zaduženost uz neservisiranje obaveza, rizik zemlje usljed izražene fiskalne neravnoteže, nedovoljan kvalitet finansijskih informacija i posljedično smanjenje simetrije, kao faktori tražnje, djeluju u istom pravcu”, rekla je Radović za Glasnik Privredne komore.

Ona je istakla da CBCG očekuje da najavljene mjere fiskalne konsolidacije, ekonomska politika usmjerena na dinamiziranje privrednog rasta, te snaženje regulatornog okvira i postignuti rezultati u procesu integracija ka EU imaju pozitivan uticaj na premiju rizika na crnogorskom tržištu i, posljedično, dalje smanjenje cijene kapitala.

“Uprkos činjenici da se zbog promjene kursa monetarne politike Evropske centralne banke očekuje blagi rast referentne kamatne stope u eurozoni, CBCG ne očekuje snažniji pritisak na domaće kamatne stope. Iskustvo nam ukazuje da, uprkos negativnim kamatnim stopama na evropskom tržištu, takav uticaj prelivanja nije evidentiran u značajnijoj mjeri u Crnoj Gori, te stoga blagi uticaj koji može nastati usljed promjene kamatnih stopa kod izvora finansiranja može biti neutralisan promjenom percepcije rizika domaćeg ambijenta”, ukazala je Radović.

Govoreći o reformama finansijskog sistema, Radović je kazala da očekuje da će one ojačati ovaj sektor, te da stvore pretpostavke za visokog stepena sigurnosti i stabilnosti svih njegovih segmenata.

“Na takvim vrijednostima sasvim je realno očekivati rast privrednih aktivnosti kroz podizanje nivoa kreditiranja, dalji pad kamatnih stopa, pružanje novih finansijskih usluga i jačanje institucionalnih i drugih kapaciteta svih subjekata sistema. U kom vremenskom okviru se mogu očekivati efekti je teško precizno odgovoriti, ali će osnove koje će se stvoriti razvojem i snaženjem finansijskog sistema biti u cjelosti uspostavljene u naredne dvije godine”, zaključila je Radović.

Check Also

Predložena kazna za banke previsoka

Ministarstvo pravde nije prihvatilo prijedlog Centralne banke da se u zakon o prekršajima ugrade direktive …

4 KOMENTARI

  1. Citat”…nedovoljan kvalitet finansijskih informacija i posljedično smanjenje simetrije” – trend na CG trzistu kojem je CB CG i MoF kumovali i ohrabrivali ga punim kapacitetima.

    Kritika zbog fiskalne konsolidacije od strane CB CG -a a vis-avis rizika zemlje je zvaka SB kojom se ne vidi jaka zilavost mikro/malog/srednjeg biznisa u CG a cemu CB CG ne bi trebala da bude desna ruka.

    G-dja Radovic ocigledno savladala konacno rjecnik, medjutim pitanje je da li ima postovanje banaka i da li ce ga ikada imati a dok je tako CB CG ostaje eutamnizirana od same sebe u nedoprinosu pozitivnim buducim ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori.

    Ali, ostaje skoro pa ocigledno da sve ove nase nominlano vazne javne administrativce savjetuje jalovi fikser- “bice bolje za dvije godine” je omiljena zvaka Vucica koju koristi vec pet godina. Samo je u ovom intervjuu nedostajala pravednicka pateticnost, sto je dobro posto bar g-dja Radovic ima toliko postovanja prema trzistu u Crnoj Gori da ne siri ruznu ruzicastost koja je samovelicajuca.

  2. Ali,. iznenadjuje da ovdje nisu prezentovani stavovi g-dje Radovic u vezi onog cinovnickog dopunjavanja dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja iz ovog intervjua. Ako su se izbjegla teoretisanja oko toboznjeg priblizavanja EU okviru, koji se nece desiti ni narednih 30 godina (citat Hojt Ji) inputi oko ovog pitanja su upucujuci jer ukazuju na premise koje su postavljene van realnog okvvira, potpuno van trendova polosavanja CG banaka sto bi trebalo da iznenadjuje nakon loseg iskustva sa primarnim zakonom.

    Prosirena osnovica ne cini nista niti doprinosi nicemu, ali se od viceguvernerke ocekuje vise procenata poboljsanja u smanjenju NPL pokazatelja, koji ce se desiti, ako se desi, zbog crnogorske privrede i cg banaka a ne zbog zakona koji je bio i ostaje neprimjenjiv i neupotrbljiv osim pod prinudom ili kakvom zakulisanom molbom CBCG-a da se eto formira nekakv minimalan trag kako bi se moglo pohvaliti rezultatom koji ostaje neizmjerljiv.

  3. A nigdje u intervjuu nema onoga sto bi trebalo da je konkretna agenda viceguverneke- uvodjenje IFRS-a 9, koji mijenja IAS 39 a cija primjena treba da pocne 01/01/2018. Ili ce opet kao oko uvodjenja IAS-a 39, da se kasnog novembra pisu odluke, a potom se stani pani sve mora implementirati u januaru, a kao sto je odradjenjo oko IAS-a 39. I na kraju ce CB CG da saziva hitne sastanke, kako bi diskvalifikovala udarne operativce u banakama/reviziji posto su pravilno procitali i primijenili regulativu donijetu od strane CB CG-a.

    I u vezi novog zakona o bankama- Crna Gora ima dovoljno lokalnog znanja da su joj nepotrebni ino twinning “strucnjaci” koji ce opet nekim novim copy paste igrarijama jacati svoje dzepove a pripremati losa zakonska rjesenja za ovo trziste. Nikako da savladamo osnovno iskustvo razvoja- preci na samostalno regulatorno saradjivanje koje doprinosi trzistu a ne ko zna kakvoj slabasnoj agendi uskopljavanja lokalnog trzista.

  4. Visoke kamatne stope nisu direktno pogođene jeftinim izvorima i ako ‘pozitivan trend smanjenja postoji’. Pravna nestabilnost, nejednake presude, spori (i nelogični) pravni procesi u privredi a posebno u naplati i na kraju nevjerovatna neusaglašenost/nepovezanost i izostanak informatičke pismenosti državnih institucija NARAVNO da će uticati na POVEĆANJE kamatne stope jer ukoliko dođe do problema u naplati: lakše je otpisati potraživanje nego krenuti u prinudnu naplatu. Kad budemo imali sistem koji je pravedan i brz, tada možemo računati na manje kamatne stope. Sigurnost tržišta a ne mala cijena izvora sredstava, utiču na finalnu cijenu kredita, pa i pozitivni efekat za cijelo tržište. A tek porezi i njihovo uredno plaćanje: nema malih i velikih lopova, ko god ne plaća porez lopov je, bez dodatne granulacije svog obilježja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *