Osnovni sud odbacio kolektivnu tužbu klijenata protiv Adiko banke

3 komentara

Osnovni sud u Podgorici odbacio je kolektivnu tužbu klijenata protiv Adiko banke (nekadašnje Hipo Alpe Adria) zbog kredita u švajcarskim francima.

Rješenjem suda klijenti se obavezuju da plate ukupno oko 1,3 miliona eura po osnovu troškova parničnog postupka, rekao je Vijestima predstavnik klijenata Dragan Senić.

U rješenju se navodi da se tužioci (njih 267) obavezuju da banci na ime troškova isplate po 3.751 euro, a umješaču (faktoring kompaniji Heta) 3.079 eura. Advokatski tim klijenata objasnio je da neki klijenti plaćaju troškove samo banci, neki samo Heti, a neki i Heti i banci. Novac se mora uplatiti u roku od 15 dana od pravosnažnosti rješenja, u suprotnom će naplata biti prinudna.

U obrazloženju rješenja Sud navodi da, pošto je usvojen Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, prestaje pravni interes tužilaca (klijenata) za donošenjem sudske odluke po zahtjevu koji je istaknut u tužbi.

“Ovo je sramna presuda Osnovnog suda i sudi je Milene Matović koja se donosi i pored dva zakona o konverziji koji su usvojeni u parlamentu jednoglasno. Pored toga što su klijenti opljačkani i prevareni treba da plate još 1,3 miliona eura troškova postupka”, kazao je Senić.

On je najavio za ponedeljak u 12 sati konferenciju za novinare na koju je pozvao predstavnike svih političkih partija.

Zakonom o konverziji iz avgusta 2015. godine i izmjenama iz 2016. godine definisano je da Adiko banka i Heta, kojoj je banka ustupila dio kredita, konvertuju kredite po uslovima koji su važili na dan kada su sklopljeni, odnosno, sa fiksnom kamatnom stopom od 8,2 odsto na godišnjem nivou i bez zatezne kamate.

Za zaključak suda o nepostojanju pravnog interesa tužilaca za donošenjem meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari dovoljna je činjenica da je specijalnim zakonom korisnicima kredita data mogućnost da kroz vansudski prihvat ponude novog ugovora, postignu ništa manju pravnu korist od one koju bi ostvarili eventualno izdejstvovanom povoljnom presudom u predmetnoj pravnoj stvari, piše u rješenju.

Kako se dodaje, sud je u donošenju takve odluke imao u vidu i sudsku praksu iz zemalja u okruženju povodom istovjetnih sporova. Protiv rješenja Osnovnog suda može se podnijeti žalba Višem sudu.

Tužbu protiv Adiko banke klijenti su podnijeli u maju 2013. godine, a Zakon o konverziji je usvojen u avgustu 2015, a njegove izmjene 2016.

Adiko banka je kredite u švajcarskim francima odobravala 2007. i 2008. godine, a klijentima su kasnije zbog promjene kursa rate značajno uvećane zbog čega su neki sebi oduzeli život.

U zemljama regiona klijenti su dobijali pravosnažne sudske presude protiv Adiko banke.

Vijesti

Podijeli ovaj članak
3 Komentara
  • Kakav beskicmeni stav sudstva Crne Gore. Dokazuje totalno neznanje i nespremnost da stvarno partecipiraju u ciscenju smeca i z sistema. Ovo ce ili pasti na Vrhovnom sudu, ili ce Starzbur, ko prezivi, dotaci sustinu i opteretiti budzet svih poreskih obveznika.

    Kakav bijeg od odgovornosti da se sprovedu zakoni autonomno i bez straha od losih advokata, koji pritiscima na sud rjesavaju svoja kreditna zaduzenja kod banke/ treceg lica.

  • Samo procitati stranu 25-26 ovog rjesenja sutkinje i vidjeti koliko je malo znanja u trideset pet stranica, koje se cinjenicama bave samo tamo gdje se popisuju imena klijenata banake, njihovih ugovora i ostale dokumentacije.

    A recenice neuvezanosti i nedorecenosti koej se citaju u ovom dokumentu su jednostavni dokaz nepismenosti koja je zapanjujuca. A unizeno je i materijalno i procesno i obligaciono pravo, cak i za amatere ekonomiste koji se slucajno bave citanjem.

  • A kako sutkinja zakljucuje da je nastala nistavost originalnih ugovora o kreditu, onda je banka u obavezi da ukine sve ugovore o kreditu, samim tim sva potrazivanja, pa bi banka dugovala klijentima a ne oni duguju za sudske postupke. Jer sutkinja ne tvrdi da bilo sta pripada banci, posto joj je Zakon o CHF kreditima proglasio originalne ugovore o kreditu nistavim.
    Kakvo super rjesenje- ovo klijenti nisu ni trazili, ona ih nije ostavila duznicima nego (str 27-28) su sada bez ikakvih kreditnih obaveza jer je CHF klauzula nistava.
    Sutkinja je Zakon o CHF kreditima iskoristila da ugovore proglasi nistavima, a kad je tako onda banka i trece lice su u velikim gubicima.
    Mada je prosto zanimljivo da je odgovornost sudska vlast prebacila na Skupstinu a to nazvali materijalnim i procesnim pravom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *