Udar na standard: Ministarstvo predlaže značajno povećanje cijene vode

Dodajte komentar

Cijena vode nije socijalna već ekonomska kategorija, a zbog najavljenih investicija u sektoru vodoprivrede potrebno je značajno povećati cijenu vode na nivou opština, poruka je vladine Strategije za upravljanje vodama Crne Gore. Potreba za povećanjem cijena će biti niža ukoliko se paralelno bude obezbijedio rast stope naplate faktura za navedene usluge i smanjenje gubitaka u sistemu.

„Strateškim dokumentima u oblastima vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama do 2030. godine predviđeno je da se investira oko 710 miliona eura. Ako se u obzir uzme količina fakturisane vode, procjena je da bi se samo po osnovu otplate kredita za navedene investicije, cijena isporuke kubika vode povećala za 1,39  eura. Ovdje treba imati u vidu da je najviša cijena vode (sa PDV) u 2012. godini fakturisana u Kotoru u iznosu od 1,1 eura po kubiku  za fizička lica, što bi značilo više nego 100%  povećanje“, navodi se u dokumentu „Strategija upravljanja vodama Crne Gore“, koju je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, a Vlada usvojila na prošloj sjednici.

Drugi pristup u prikazivanju dodatnih izdataka za domaćinstva po osnovu realizovanih investicija polazi od trenutnih prosječnih mjesečnih izdataka za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda.

„Trenutni prosječni izdaci domaćinstva za plaćanje računa za izvršene usluge vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda su na nivou od 18 EUR/mjesečno. Realizacija planiranih investicija povećala bi mjesečne troškove jednog domaćinstva za usluge vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama za oko 25 EUR/mjesečno. Iznos ovog povećanja srazmjerno bi se umanjio u odnosu na učešće bespovratnih sredstava u finansiranju. Iako udio izdataka za komunalne usluge u budžetu domaćinstva nije visok, s obzirom na osjetljivost na podizanje linije apsolutnog siromaštva, i najmanje povećanje ovog izdatka mogao bi da značajno utiče na rizik od siromaštva (rast stope siromaštva) u Crnoj Gori“, piše u Strategiji.

Potreba za povećanjem cijena će biti niža ukoliko se paralelno bude obezbijedio rast stope naplate faktura za navedene usluge i smanjenje gubitaka u sistemu, a posebno uvođenjem u sistem nelegalnih priključaka.

„Zbog izgradnje objekata i nabavke opreme potrebne za pružanje usluga, rast cijena je neminovan. U zavisnosti od strukture finansiranja, on će biti više ili manje nagao.Pored toga što sadašnji prihodi u sektoru, a posebno način funkcionisanja preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem, jedva obezbjeđuju pokrivanje operativnih troškova i osnovno održavanje, postavlja se pitanje finansiranja neophodnih investicija. Zbog toga treba težiti da cijena vode bude takva da ne poktiva samo troškove funcionisanja i održavanja sistema, nego da bude i osnovni resurs njihovog budućeg razvoja“, poručuje se u Strategiji.

Prema važećim propisima, odluku o visini cijene vode donosi organ uprave komunalnih preduzeća, ali se ona ne može primijeniti bez saglasnosti nadležnog organa osnivača, tj. jedinice lokalne samouprave.

U praksi, cijena predstavlja kompromis između ekonomskih i socijalnih uslova. Posljedice niske cijene, ali i često niske stope naplate, su nedovoljna sredstva za finansiranje tekućeg poslovanja i održavanje komunalnih sistema. O razvoju sistema i finansiranju kapitalnih investicija iz cijene vode, na osnovu dugoročnog finansijskog planiranja, još uvijek se ne može govoriti.

„Novi model finansiranja u sektoru voda mora poći od  pretpostavke  da voda nije “socijalna kategorija”, već ekonomsko dobro koje ima svoju vrijednost.  To znači da se moraju pokriti troškovi obezbjeđivanja vode, prečišćavanja, dopreme do potrošača i zaštita izvorištaaktivnosti istraživanja, upravljanja, projektovanja i izgradnje treba finansirati iz povraćaja sredstava po osnovu realizovanih investicija. Jedino ovakav pristup garantuje dugoročnu održivost sistema“,  zaključuje se u dokumentu.

Podsjetimo, podgorički „Vodovod“, predložio je da voda u Glavnom gradu poskupi za 24 odsto, što je ocijenjeno kao udar na standard građana.

Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *