Mugoša o zloupotrebama: Po modelu “Bazara” građeni i drugi objekti

Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša kazao je juče u Višem sudu u Podgorici da izgradnja “Bazara” nije jedini projekat koji je realizovan kroz privatno-javno partnerstvo, a za koji nije plaćena komunalna taksa, pišu Dnevne novine.

On je ovo kazao na suđenju bivšem administratoru glavnog grada Podgorice Željku Vukoviću, koji se tereti da je zloupotrebom službenog položaja gradsku kasu oštetio za 1.662.250 eura u korist kompanije “Čelebić” koja je angažovana za izgradnju tržnog centra “Bazar” u Bloku 5.

Mugoša je obrazložio da se po sličnom principu radilo i sa firmom “Gintaš” te da je tako izgrađena i južna i sjeverna tribina gradskog stadiona.

“Što se tiče privatno-javnog partnerstva, ugovor smo imali i sa firmom Gintaš. Gradnja pijace i hotela Ramada, po ugovoru sa firmom Gintaš, trajala je najmanje dvije godine i u to vrijeme je važila odluka o komunalnim taksama, ali ona nije bila naplaćena. U tom poslu kao i u slučaju gradnje južne i sjeverne tribune gradskog stadiona, bile su zauzete mnoge ulice dok su obavljani radovi, ali je sve rađeno u javnom interesu pa nije naplaćivana komunalna taksa”, naveo je on.

On je ranije u tužilaštvu kazao da je rasprava na pomenutom sastanku organizovanom povodom upravnog predmeta oko utvrđivanja loklane komunalne takse preduzeću “Čelebić” bila žučna zbog različitih mišljenja, ali da nije bilo vike kako je to u svom svjedočenju tvrdila saradnica u Upravi lokalnih javnih prihoda Julija Anđelić.

Mugoša je ranije pred tužiocem izjavio da zbog nenaplaćivanja takse Glavni grad nije oštećen te da misli da je to bio “apsolutno koristan posao za Glavni grad”.

U svojstvu svjedoka je saslušan i Borivoje Marić koji je u vrijeme iz optužnice bio na čelu Uprave lokalnih prihoda. On je na pitanje advokata Zorana Piperovića kazao da je znao da rješenje o plaćanju takse može da se izvrši iako nije konačno, ali da je procijenio da treba sačekati drugostepenu odluku.

“Radilo se o dva rješenja na iznos od 1.662.000 eura. Žalba je od “Čelebića” poslijeđena Glavnom administratoru. Mislim da je bio 1. mart kada sam donio zaključak prinudne naplate kako bi spriječio zastarijevanje. Čekali smo da se završi postupak po žalbi pa sam donio rješenje o prekidu postupka prinudne naplate do konačne odluke. Pravno, nijesam morao da čekam ali se radi o velikom iznosu pa ukoliko bi se desilo da se rješenje kasnije poništi došlo bi do komplikacija koje nijesam smio da dozvolim. To je bila praksa, da za veće iznose čekamo da se završi drugostepeni postupak, dakle ne i Upravni sud”, naveo je svjedok.

Ovakvo objašnjenje je navelo Piperovića da ukaže na, kako je ocijenio, paradoksalnu situaciju.

S jedne strane, imamo svjedoka koji se boji da ne pogriješi pa ne izvršava rješenje koje je sam donio a s druge strane imamo okrivljenog koji je tu gdje je jer je iskoristio zakonsko pravo i preinačio odluku”, primijetio je advokat.

Krivičnu prijavu protiv Vukovića podnijele su Demokrate Crne Gore u julu 2015. godine, jer je, kako su tada tvrdili, Podgorica ostala bez 1.662.250 eura naknade, koju je trebalo da uplati firma “Čelebić”.

Naknadu za plaćanje ovoj firmi obračunala je Uprava javnih prihoda, ali je Vuković navodno dva puta poništio rješenja čime je prestala obaveza firmi “Čelebić” da uplati obavezu od preko 1,6 miliona eura. Vuković je u obrazloženju naveo da je Bazar objekat koji je izgrađen u privatno-javnom partnerstvu, zbog čega se javne površine mogu koristiti bez naknade. Suđenje se nastavlja 20. juna.

Bilo je pritisaka ali nijesam poklekla

Juče je pred sudom svjedočila i saradnica u Upravi lokalnih prihoda Julija Anđelić koja je kazala je da je na sastanak kod gradonačelnika došla naknadno, po pozivu.

“Tačno je to što sam rekla ranije kod tužioca, da sam molila da spuste ton, da ne viču na mene jer se ja nikoga ne bojim jer za to nemam razloga. Bilo mi je neprijatno i smatram da je na mene vršen pritisak ali to na mene nije uticalo u smislu da promijenim mišljenje. Pravilno sam primijenila normu”, navela je ona.

Check Also

Izvoz iz Crne Gore u Poljsku veći za 43 odsto

Saradnja Poljske i Crne Gore, posebno ekonomska, u uzlaznoj je putanji, o čemu svjedoče i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *