Pare u bankama sigurne

Dodajte komentar

Nema bojazni za štednju u bankama, koja je na kraju marta bila 2,8 milijardi eura, kazali su Pobjedi iz Centralne banke u odgovoru na pitanje koliko su ozbiljna upozorenja lidera PZP Nebojše Medojevića da se može dogoditi da građani ostanu bez štednje.

On je kazao i da će se najmanje dvije banke obratiti CBCG sa zahtjevima za sanaciju čiji troškovi će pasti na teret građana.

U CBCG misle drugačije.

“Fond za zaštitu depozita ima dovoljno obezbijeđenih sredstava u slučaju realizacije potencijalnih rizika, te ne postoji bojazan za deponovanu štednju”, tvrde u Centralnoj banci.

Direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković je takođe kazao da nema razloga za brigu.

“Svi depoziti deponenata u bankarskom sistemu zaštićeni su do 50.000 eura. Od ukupnog broja deponenata 99,27 odsto fizičkih lica i 97,13 odsto pravnih lica pokriveni su u potpunosti ovim iznosom. U ovom momentu Fond raspolaže sa 87 miliona eura. Uzimajući u obzir stend baj aranžman sa EBRD, Fond bi u slučaju potrebe mogao intervenisati sa iznosom od 117 miliona eura”, kazao je Marković.

Iz Centralne banke su naveli da nekvalitetni krediti stalno padaju i da trenutno iznose 9,9 odsto, a da su ranije dostizali 25,9 odsto.

“Očekujemo dalje snižavanje ovog pokazatelja i smanjenje kreditnog rizika”, ističu iz CBCG i ponavljaju da bankarski sektor, kao dominantan dio finansijskog sistema u Crnoj Gori, karakterišu pozitivni trendovi.

“Finansijski rizici se smanjuju, ali su i dalje prisutni na individualnom nivou i na dvnevnoj osnovi se sagledavaju i prate”, kažu u CBCG.

Najavljuju da pripremaju set zakona, u koje se ugrađuju najbolji evropski standardi, a kojima treba da se dodatno poveća otpornost bankarskog sektora i osnaži finanijska stabilnost.

“Jedan od sistemskih akata u pripremi je zakon o sanaciji banaka, koji će predvidjeti da teret oporavka bude na vlasnicima i povjeriocima banke, a ne na poreskim obveznicima, odnosno državnom budžetu. Ovakva praksa se primjenjuje u gotovo svim evropskim zemljama”, objasnili su iz CBCG i podsjetili na posljednji izvještaj MMF-a u kojem se navodi da su se finansijski uslovi unaprijedili tokom 2016. i da su banke visoko likvidne, dok prosječni koeficijenti kapitala prevazilaze regulatorne minimume, te da je profitabilnost većine banaka povećana, kao i kreditiranje privatnog sektora.

Iz CBCG navode da pokazatelji ukazuju na snažno povjerenje klijenata u bankarski sistem, uprkos izazovima globalne krize.

“Kontinuirana je kreditna aktivnost banaka i smanjenje kamatnih stopa, te dugogodišnji dinamičan rast depozita i kapitala banaka. Banke u Crnoj Gori, na agregatnom nivou, ostvaruju profit, dok su likvidnost i solventnost poboljšani i znatno su iznad zakonom propisanog minimuma, što dodatno snaži povjerenje u stabilnost bankarskog sektora”, navode u CBCG.

Iz ove institucije podsjećaju na mjere koje je Centralna banka u saradnji sa bankama inicirala da bi smanjila loše kredite.

“Jedan broj banaka je „izmjestio” lošu aktivu u sopstvene faktoring kompanije ili banke „majke“. Paralelno je unapređivana legislativa stimulativna za smanjivanje učešća NPL-a u ukupnim kreditima i suzbijanja ovih pojava. Donijet je Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, a nedavno su pripremljene i njegove izmjene, koje će, ovih dana, razmatrati parlament, a koje predviđaju produženje primjene ovog zakona i dodatne podsticaje za banke i dužnike”, podsjećaju iz Centralne banke.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *