Ministar finansija Darko Radunović: Razmišljamo o dvije niže stope PDV-a

Vlada Crne Gore uspješno servisira sve svoje obaveze, tako da nema nikakve naznake ni bojazni od eventualnog bankrota – rekao je za Portal Analitika ministar finansija Darko Radunović.

On je kazao i da su rezultati o prihodima i rashodima budžeta od početka godine ohrabrujući. Radunović je istakao da će Vlada, u zavisnosti od toga kakav će biti rezultat sanacionih mjera, odlučiti da li će ući u aranžman sa Svjetskom bankom (SB) kako bi obezbijedili dio sredstava za 2018. i 2019. godinu. O aranžmanu sa MMF-om, kaže Radunović, u ovom trenutku ne razmišljaju.

Ministar finansija je naglasio da ima prostora za povećanje određenih poreskih stopa, recimo na cigarete, alkoholna i gazirana pića.

Dodao je da razmišljaju o mogućnosti da umjesto sadašnje jedne, uvedu dvije niže stope PDV-a. Po tom modelu, sadašnja PDV stopa na osnovne proizvode za ljudsku ishranu bi se dodatno umanjila, dok bi se uvećala poreska stopa na ostale proizvode na koje se sada primijenjuje jedinstvena niža stopa.

ANALITIKA: Kakvo je aktuelno stanje u budžetu? Prema posljednjim podacima kojim raspolažete, kakva je naplata poreza u prvom kvartalu? Da li su i budžetski rashodi u okviru projektovanih za prvi kvartal?

RADUNOVIĆ: Podaci o prihodima budžeta u prvom kvartalu ove godine (297,5 miliona eura) i troškovima u januaru i februaru (208,1) su, blago rečeno, ohrabrujući. Oni predstavljaju prvi vidljivi efekat politike konsolidacije javnih finansija. Naime, prihodi su za 4,5 odsto (12,7 miliona eura) veći u odnosu na isti period 2016., što je dobrim dijelom rezultat povećanja akcize na mineralna ulja, ali i početnog jačanja poreske discipline. S druge strane, troškovi su za čak 58,8 miliona eura, odnosno za 22,6 odsto niži od plana za prva dva mjeseca. Istina, neke obaveze koje smo, prošle godine, izmirivali u prva dva mjeseca, ove godine dospijevaju u martu za koji još nemamo kompletne podatke, ali će troškovi svakako biti niži.

ANALITIKA: Kakvi su prvi efekti vladinih mjera fiskalne konsolidacije i kolika se ušteda očekuje po ovom osnovu?

RADUNOVIĆ: Javnosti je poznato da smo, uz usvajanje budžeta za tekuću godinu, definisali i Plan sanacionih mjera kao osnovu konsolidacije javnih finansija, što je elementarna pretpostavka finansijske stabilnosti države, dakle i ekonomskog razvoja Crne Gore.  Po našoj procjeni, novčana kvantifikacija sprovođenja ovog Plana iznosi 126,9 miliona eura, što predstavlja 3,2 odsto projektovanog BDP-a. Taj podatak dovoljno govori o značaju sanacionog plana. Štaviše, u projektovanju rezultata sprovođenja Plana primjenili smo konzervativne metode procjene očekivanja, pa je veoma moguće da rezultat bude još bolji.

Plan uključuje konvencionalne, ali energično primijenjene mehanizme povećanja prihoda budžeta efikasnijom naplatom poreskih potraživanja, kao i nultu toleranciju u odnosu na sivu ekonomiju. No, bitno je i što smo Planom predvidjeli i stimulativne ekonomsko-finansijske modele koji treba da, kroz optimizaciju poslovnog ambijenta, utiču na rast i razvoj, a to posredno znači i generisanje novih fiskalnih izvora. Uz to, treba očekivati i da će, čak i nezavisno od sanacionog plana, intenziviranje investicionog ciklusa, posebno u strateškim sektorima razvoja naše ekonomije, donijeti povećanje novostvorene vrijednosti i otvaranje novih radnih mjesta. Ukupni rezultat takvog trenda biće vidljiv kroz poboljšani životni standard građana, što jeste osnovni cilj djelovanja Vlade u ekonomskoj sferi.

Istovremeno, u odnosu na rashodnu stranu budžeta, Plan podrazumijeva maksimalnu racionalizaciju potrošnje, uz jasno razlikovanje i različito tretiranje socijalnih i razvojno-investicionih, odnosno neproduktivnih troškova.

Naravno, rano je govoriti o uspješnosti u dostizanju punih efekata Plana, ali su prvi rezultati već vidljivi, što sam ilustrovao u odgovoru na prethodno pitanje.

ANALITIKA: Da li sa finansijskog aspekta očekujete značajnije uštede od smanjivanja zarada u javnom sektoru i eventualnog smanjenja broja radnih mjesta u državnoj upravi? Da li se, osim zamjene kadra koji odlazi u penziju, planira neka nova sistematizacija u javnom sektoru u cilju rasterećenja budžeta?

RADUNOVIĆ: Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru neće donijeti novu uštedu. Naime, optimizacija koju smo planirali kroz suspenziju naknade za minuli rad počev od aprila ove godine, zamijenjena je umanjenjem svih većih zarada. Kumulativni efekat tog umanjenja, koje je već materijalizovano Zakonom o budžetu za 2017. godinu, iznosi 2,8 miliona eura i što je približno  efektu koji bismo dobili suspenzijom minulog rada. S obzirom na finansijsku ekvivalentnost ušteda koja donose ova dva mehanizma, odlučili smo se za smanjenje većih zarada, procjenjujući da je to logički dosljednije, sa socijalnog stanovišta.

Moguće je da se eventualnim smanjenjem broja radnih mjesta može postići dodatno rasterećenje budžeta. Međutim, za tu procjenu i za proističuće postupanje, nadležno je Ministarstvo javne uprave, a ne Ministarstvo finansija.

ANALITIKA: Da li planirate da se u drugom kvartalu zadužite emisijom obveznica, ili na neki drugi način, i u kom iznosu?

RADUNOVIĆ: U ovom periodu, Ministarstvo finansija pregovara sa finansijskim institucijama o mogućim kreditnim aranžmanima, jer je naš plan da sve potrebe zaduživanja za finansiranje budžeta realizujemo u prvoj polovini godine. Nakon završetka pregovora, biće poznati mogući kreditori, obim i uslovi zaduženja, na osnovu čega ćemo vidjeti postoji li potreba za obezbjeđivanjem drugih izvora finansiranja, poput emitovanja obveznica na domaćem tržištu. Podrazumijeva se da ćemo efekte cijelog ovog postupka tretirati transparentno, odnosno da će javnost o njima biti blagovremeno informisana.

ANALITIKA: Da li će se, u cilju povećanja budžetskih prihoda, ubrzavati akcizni kalendar? Da li se razmišlja u pravcu povećanja postojećih poreskih stopa ili uvođenja novih poreza?

RADUNOVIĆ: Čak i u državama koje nemaju probleme finansiranja javne potrošnje, fiskalni sistem treba stalno da bude predmet moguće optimizacije, na način koji neće ugroziti njegovu predvidivost i stabilnost. Imajući u vidu potrebu sanacije budžetskog deficita i smanjenja javnog duga, mi, očigledno, imamo dodatne razloge da pratimo i unapređujemo naše fiskalne mehanizme. Zbog toga Ministarstvo finansija priprema Fiskalnu strategiju koja će prepoznati mjere koje, u srednjeročnom periodu, treba da obezbijede stabilnost i održivost javnih finansija, uz stvaranje uslova za povećanje investicionog kapaciteta države.

Opredjeljenje Vlade je da sve fiskalne promjene moraju biti dimenzionisane tako da ne ugroze životni standard građana i da imaju pozitivan uticaj na privrednu djelatnost. Čak i uz ta ograničenja, ima prostora za povećanje određenih poreskih stopa. Primjera radi, pomenuću akcizne obaveze na proizvode koji nemaju egzistencijalni značaj za građane, štaviše predstavljaju opasnost po zdravlje, poput cigareta, alkoholnih i gaziranih pića.

Razmišljamo i o mogućnosti da, umjesto sadašnje jedne, uvedemo dvije niže stope poreza na dodatu vrijednost. Po tom modelu, sadašnja PDV stopa na osnovne proizvode za ljudsku ishranu bi se dodatno umanjila, dok bi se uvećala poreska stopa na ostale proizvode, na koje se sada primjenjuje jedinstvena niža stopa.

Jedna od opcija koju smatramo realnom i racionalnom je povećanja poreza na nepokretnosti koje predstavljaju višak stambenog prostora, odnosno na sekundarne stambene objekte.

Predmet fiskalne analize i moguće promjene će biti i sva izuzeća, odnosno poreska oslobođenja uvedena dosadašnjim propisima.

Treba imati u vidu da sve izmjene poreskog sistema moraju biti usklađene sa evropskim zakonodavstvom. S druge strane, mi moramo očuvati, pa i unaprijediti, sadašnji nivo konkurentnosti našeg fiskalnog sistema u odnosu na druge države regiona, kako bismo zadržali jaku poziciju u  privlačenju stranih investicija.

ANALITIKA: Da li smo, prvenstveno zbog rapidnog rasta javnog duga, blizu bankrota kao što se često čuje od opozicije? Da li ćemo u nekom momentu morati ući u aranžman sa Svjetskom bankom i MMF-om? Razmišljate li o tome?

RADUNOVIĆ: Vlada Crne Gore uspješno servisira sve svoje obaveze, tako da nema nikakve naznake ni bojazni od eventualnog bankrota. Oni koji teze o bankrotu zasnivaju na kvantifikacijama javnog duga Crne Gore upućujem na uporednu analizu sa drugim državama regiona, pa i na stepen zaduženosti vodećih svjetskih ekonomija.

Mi želimo da već vidljivi efekti fiskalne konsolidacije budu globalni ekonomski impuls održiv i u narednom periodu. U tom kontekstu, imamo intenzivne razgovore sa Svjetskom bankom sa čijim stručnjacima analiziramo sve aspekte optimizovanja budžeta, u cilju dostizanja suficita u kratkoročnom periodu. Uspješnost u implementaciji sanacionih mjera koja bi dovela do smanjenja deficita može biti pretpostavka za zaključivanje kreditnog ili garantnog aranžmana sa Svjetskom bankom koji bi nam omogućio obezbjeđenje sredstava za finansiranje budžeta za 2018. i 2019.  godinu.

Iako u ovom momentu Vlada Crne Gore ne planira ulazak u formalni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom koji za to pokazuje zainteresovanost, treba istaći da pridajemo veliki značaj saradnji sa ovom važnom finansijskom institucijom.

U svakom slučaju, naše planiranje fiskalne politike polazi od potrebe očuvanja životnog standarda građana, uz posebnu senzitivnost prema najsiromašnijem sloju stanovništva. Uz to, svakako ćemo insistirati na kontinuitetu razvojne funkcije budžeta, kao osnove za ostvarenje većih stopa ekonomskog rasta.

ANALITIKA: Da li je tačno da je poreski dug posljedica selektivne naplate poreza i da li se, osim reprograma i otplate duga u ratama, može još nešto uraditi u cilju sanacije poreskog duga?

RADUNOVIĆ: Tolerisanje neizmirenja poreskih obaveza može biti dopušteno samo ako se time spriječava neka veća privredna šteta po državu. Samo ta vrsta selektivnosti se može, u određenim okolnostima, smatrati opravdanom i to pod uslovom da je transparentna i da ne utiče na tržišnu ravnopravnost. Svako drugo „popuštanje“ u ovom domenu je štetno po državu i, naravno, protivzakonito, pa kao takvo treba i da bude procesuirano.

U tom smislu, vjerujem da su na akumuliranje ovolikog poreskog duga u značajnom dijelu uticale brojne objektivne okolnosti, sa kojima se suočavaju sve poreske uprave i privrede u regionu. Veliki dio potraživanja je višedecenijske starosti i potiče iz kompanija koje su nekada bile privredni giganti sa specifičnom ekonomskom pozicijom, što je uticalo na tolerisanje neplaćanja obaveza prema državi. Mnoge od tih firmi nijesu preživjele tranziciju, pa su iza njih ostali dugovi, ne samo po poreskom osnovu, nego i prema poslovnim partnerima, pa i prema zaposlenima.

Upravljanje poreskim dugom, dakle, nije trivijalno pitanje prinude, jer se golom prinudom može ugroziti opstanak privrednog subjekta. Nestanak svakog privrednog subjekta proizvodi gubitak radnih mjesta i druge posredne štete. Dakle, uz obaveznu zaštitu tržišne ravnopravnosti, mora se uzeti u obzir ukupnost ekonomskih interesa države i princip da optimizacija budžetskih prihoda, uz jasnu poresku disciplinu, treba da proističe iz širenja poreske baze, a ne iz gašenja privrednih subjekata i smanjenje privredne aktivnosti. Ovo nikako ne treba razumjeti kao spremnost države na linearnu toleranciju u odnosu na poreske obveznike, već samo kao potrebu povećane pažnje u razmatranju svakog pojedinačnog problemskog slučaja.

Dalje, jedan značajan dio aktuelnog poreskog potraživanja predstavljaju kamate na neizmirena potraživanja. Kamate su obračunate i na evidentno nenaplativa potraživanja, čime se dodatno opterećuje poresko knjigovodstvo i usložava upravljanje poreskim dugom.

Najzad, u svakom poslovanju, pa i u procesu naplate poreza, mora se računati da će jedan dio potraživanja ostati nenaplativ, bez obzira na stepen poreske discipline i mehanizme koje država primjenjuje u naplati poreza. Cifra od 567 miliona eura poreskog duga je svakako velika, posebno za ekonomije našeg ranga. No, ako imamo u vidu da je taj dug nastao u periodu od nekoliko decenija, a da smo, samo u toku 2016. godine, naplatili 935,6 milona poreskih prihoda, moguće da ćemo ublažiti percepciju pomenute poreske dubioze.

Kada se sve ove činjenice imaju u vidu, za nas je bitno da rješavanju ovog problema pristupimo sa punom ozbiljnošću,  ne zanemarujući ni jedan jedini euro, ali i krajnje realno, svjesni činjenice da je dobar dio potraživanja apsolutno nenaplativ. Poresko knjigovodstvo, dakle, treba „očistiti“ slijedeći nužnost nenaplativosti, a preostali dio naplatiti kroz realne i održive mehanizme koji će biti omogućeni zakonom.

ANALITIKA: Da li imate alternativno rješenje oko naknada za majke i da li se razmatra smanjenje broja korisnica ovih naknada?

RADUNOVIĆ: Resorno Ministarstvo rada i socijalnog staranja je preuzelo koordinaciju poslova vezanih za redefinisanje ukupne politike socijalnih davanja u cilju kreiranja većeg stepena pravednosti raspodjele ovog vida državne pomoći, kao i kreiranje finansijski održivog sistema socijalne pomoći.

Kroz novo zakonsko rješenje, Vlada će pokušati da kroz posebno senzitivan odnos prema najranjivijim socijalnim kategorijama društva, obezbijedi adekvatnu zaštitu za sve korisnike ovih davanja.

Kada je u pitanju popularno nazvan Zakon o majkama, naša poruka je uvijek bila da nećemo zanemariti niti jednu ženu koja je kroz ovaj zakon dobiila pravo na naknadu, i da ćemo u poseban položaj staviti one majke koje su napustile radna mjesta zarad pomenute naknade.

Ipak, na nama je odgovornost obezbjeđivanja funkcionisanja sistema javnih finansija,zbog čega smo Zakonom o budžetu za 2017. godinu definisali da se do kraja tekuće godine naknade po ovom osnovu isplaćuju u umanjenim iznosima, što je kao zakonski opravdano rješenje, podržao i Ustavni sud.

Ukupna politika socijalnih davanja je u resoru Ministarstva rada i socijalnog staranja. Ta politika mora periodično biti redefinisana, kako bi se, u okviru realnih mogućnosti države, kontrolisalo poštovanje principa pravičnosti u raspodjeli državne pomoći. Novim zakonskim rješenjima Vlada posebno nastoji da pragmatizuje senzitivan odnos prema najranjivijim socijalnim kategorijama društva, odnosno da obezbijedi maksimalno moguću zaštitu svim korisnicima ove vrste pomoći.

Kada je riječ o reguli koja je poznata pod nazivom Zakon o majkama, uvjeren sam da Vlada neće zanemariti nijednu osobu koja je, po ovom osnovu, stekla pravo na naknadu i da će u poseban položaj staviti one majke koje su, na osnovu posrednih „sugestija“ ovog Zakona, napustile radna mjesta zarad pomenute naknade.

Ne treba sumnjati da bi ovoj Vladi bilo mnogo lakše da nije bila prinuđena na umanjenje nadoknada majkama. No, Vlada mora da, sa punom odgovornošću, tretira ukupne obaveze koje podrazumijeva sistem javnih finansija. Iz te ukupnosti je proistekla ocjena da je raniji nivo naknada po Zakonu o majkama neodrživ ako se ne ukinu ili umanje druga socijalna davanja. Zbog toga smo, Zakonom o budžetu, predvidjeli ovu promjenu, svjesni njene nepopularnosti, ali i uvjereni u njenu nužnost.

Vlada će, svakako, periodično preispitivati mogućnost povećanja svih socijalnih davanja, pa i predmetnih nadoknada majkama, u kontekstu rezultata  konsolidacije javnih finansija i očekivanog rasta BDP-a.

ANALITIKA: Da li je za Ministarstvo finansija prihvatljiv prijedlog Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore da se novac od akciza na duvan i alkohol, dio premije od obaveznog auto osiguranja i boravišne takse preusmjeri u zdravstveni sistem, kako bi se sanirao godišnji deficit ovog fonda od oko 15 miliona eura?

RADUNOVIĆ: Deficit Fonda zdravstva jeste evidentan, ali  to nije jedina troškovna kategorija države u kojoj izvorni prihodi ne pokrivaju troškove. Takve „minuse“ i sada, dobrim dijelom, rješavamo transferima iz budžeta.

Povezivanje tačno određenih, odnosno unaprijed definisanih  budžetskih prihoda sa konkretnim troškovnim kategorijama bi, ubijeđen sam, narušilo sistem centalizovanog upravljanja finansijama države kao jedini mogući mehanizam upravljanja budžetom ako želimo optimalno tretiranje troškovnih prioriteta. Osim toga, takav princip saniranja deficita ne bi stimulisao korisnika (u ovom slučaju – Fond zdravstva) da racionalizuje sopstveno poslovanje i da, vremenom, uravnoteži svoje rashode sa svojim izvornim prihodima, što je, po mom mišljenju, više nego nužna finansijska strategija.

Izvor: Analitika