Decenijama unazad za mnoge iz regiona Njemačka je obećana zemlja, otuda i naziv gasterbajter – za jugoslovenske radnike koji su sedamdesetih godina prošlog vijeka pohrlili u Njemačku i uglavnom radili na građevini. Onda je tokom ratova devedesetih odlazio ko je god mogao – ljekari, inženjeri, pravnici, ekonomisti…
Hrvatski mediji pišu i da su nakon ulaska u EU mnogi posao potražili u Njemačkoj. Posla u struci je bilo za ljekare, IT stručnjake… ostali su mogli uglavnom da čiste ulice. Mnogi su nezadovoljnji, plate su im – za njemačke prilike – niske, stan preskup, ali malo ko se vraća…
I Crnogorcima se otvaraju vrata “raja Njemačke”. Federalna agencija za zapošljavanje Njemačke u saradnji sa crnogorskim Zavodom za zapošljavanje organizovala je sajam na kome su svi oni koji bi otišli odavde mogli da se informišu što im to nudi Njemačka. Najviše su tražili IT stručnjake, ljekare, medicinske radnike, profesije koje fale njemačkom tržištu rada. Oni koji im se svide ulaze u njihovu bazu i postoji mogućnost da ih pozovu da rade u Njemačkoj.
Trbuhom za kruhom
Dva dana je trajao sajam u prostorijama EU Info centra u Podgorici, a kako Portal Analitika saznaje, prijavilo se više stotina kandidata. Među njima, vjerovali ili ne, čak i nekoliko ljekara sa dugogodišnjim iskustvom i ozbiljnjim stručnim referencama.
Kako je Portalu Analitika nezvanično rečeno iz EU Info centra, interesovanje je bilo veće od očekivanog. Za zanimanja iz oblasti IT struke traženo je odlično poznavanje engleskog jezika (minimum nivo B1), dok se za zanimanja medicinske struke tražila spremnost za učenje njemačkog jezika.
Dvadesetogodišnji Podgoričanin Andrija Pavićević rekao je za naš portal da je za sajam saznao preko našeg Zavoda. Kaže da trenutno odrađuje pripravnički staž.
– Došao sam da se detaljnije informišem, da vidim o čemu se radi. Završio sam za medicinskog tehničara i nadam se da ću za pet mjeseci, kad završim pripravnički, naći posao u Njemačkoj – rekao je Pavićević.
Duplo stariji Nikšićanin Ivan Hancko kaže je da živio u Njemačkoj godinu dana i da zna osnove jezika, a da je olakšavajuća okolnost to što ima hrvatski pasoš.
“Takođe, supruga mi je medicinska radnica, pa ćemo tražiti posao za oboje“, dodaje Hancko.
Podgoričanka Svetlana Furtula je završila informacione tehnologije i odradila pripravnički staž u MUP-u.
– Otišla bih da živim u Njemačkoj jedan kroz jedan. Živjela sam jedno vrijeme u Italiji i sviđa mi se zapadni sistem – navela je Furtula.
Podgoričanin Pavle Ivanić takođe traži posao u IT sektoru, imajući u vidu da je završio višu računarsku školu.
–Otišao bih u Njemačku na duži period, ako nađem adekvatan posao. Volim tačnost i mislim da bih se tamo snašao – rekao je Ivanić.
Polovina mladih želi da ode iz Crne Gore
Nedavno istraživanje koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje (CGO) pokazalo je da polovina mladih u Crnoj Gori želi da napusti državu u očekivanju boljeg životnog standarda i lakšeg zapošljavanja u drugim zemljama.
Istraživanje je pokazalo da je želja za odlaskom nešto jača kod mladih koji su još u procesu obrazovanja, kao i muškaraca.
“Ključni motivi za odlazak iz Crne Gore mladi nalaze u očekivanju boljeg životnog standarda i lakšeg zapošljavanja u drugim zemljama“, navodi se u istraživanju.
Povećati izdvajanja za nauku i obrazovanje
Akademik i bivši ministar prosvjete Slobodan Backović za Portal Analitika kaže da je razlog odlaska najtalentovanijih studenata i naučnika neodgovarajuće finansiranje naučnog rada i visokog obrazovanja.
“Kad se za nauku bude izdvajalo dva odsto BDP (prosjek OECD, deset puta više nego u Crnoj Gori), i tri puta više za UCG, možemo razmatrati mogućnosti smanjenja odlazaka za nastavak školovanja u inostranstvu. Posljedica nedovoljnog finansiranja ima za posljedicu da studenti magistarskih i doktorskih studija u Crnoj Gori plaćaju školarinu za te studije. U svijetu imate primjere da su doktoranti plaćeni i da pored naučnog imaju i angažman u nastavi. Školovanje im je besplatno“, navodi Backović.
Upitan da li su ekonomski razlozi isključivi razlog odlaska mladih, što se često može čuti, Backović kaže da je za odlazak mladih dominantni razlozi uslovi za naučni rad.
“Ekonomski razlozi su u drugom planu. Ipak, sigurno je da su važni motivi za odlazak i bolji standard i kvalitet života, motivišući uslovi rada i profesionalnog napredovanja, kulturne mogućnosti, mobilnost, a često i stabilniji politički kontekst. Ne treba zanemariti činjenicu da još nijesmo društvo koje visoko vrednuje znanje i sposobnosti i u kojem su primarni kriterijumi sposobnosti, talenat, uloženi trud, kvalitet obrazovanja koje je stečeno“, kaže Backović.
On ističe da se mnogim ključnim pitanjima niko ne bavi, a da odlaze zdravi, mladi, visokoobrazovani ljudi.
“Ne istražujemo ni uticaj odliva na kvalitet obrazovanja generacija koje nam tek stižu. Postavlja se i pitanje: ako najbolji odlaze, ko će obrazovati one generacije koji dolaze?“, ukazuje on.
Partijska knjižica ili karta u jednom smjeru
Zvanična statistika nema preciznih podataka o tome koliko mladih visokoobrazovanih ljudi odlazi u inostranstvo sa kartom u jednom smjeru. Često se čuje da je partijska knjižica vladajućih stranaka bolja preporuka za radno mjesto od ikakve diplome i da najbolja radna mjesta dobijaju odabrani, umjesto najbolji. Istovremeno, broj nezaposlenih visokoobrazovanih se stalno se povećava, trenutno ih je na Zavodu oko 10.000. Ipak, prema nekim istraživanjima nijesmo zemlja iz koje se baš toliko odlazi – po odlivu mozgova Crna Gora je na posljednjem mjestu u regionu.
Backović kaže da odliv mozgova ne treba shvatati apriori kao negativan fenomen. Tvrdi da postoje načini kao da se izvuče korist. Na primjer, kako naše mlade i vrlo dobro pripremljene naučnike da povezujemo sa njihovim kolegama u Crnoj Gori, kako da stvaramo sa njima međunarodne istraživačke timove?
Pitanje je, međutim, je li to za za sada ipak još uvijek samo utopija? Posebno kada smo vidjeli redove mladih ispred EU Info centra koji jedva čekaju da odu?
Izvor: Portal Analitika
