Tragedija u pozadini otkrića najpopularnijeg gaziranog pića na svijetu

Menadžerka marketinga kompanije “Coca-Cola”, Vendi Klark, jednom prilikom napisala je za čovjeka koji je otkrio ovo piće da je on bio “farmaceut koji je želio da napravi eliksir koji će ljude osvježiti, podići i usrećiti”. Iako je ova namjera krajnje pozitivna, motivacija iza ovog otkrića ima nešto drugačiju pozadinu.

Priča o nastanku ovog pića počinje krajem 19. vijeka i prati dr. Džona Stita Pembertona, robovlasnika koji se bavio medicinom i borio se na strani Juga u Američkom građanskom ratu.

Prije nego što se Pemberton prilključio Džordžijanskom trećem konjičkom bataljonu, za život je zarađivao kao hemičar i farmaceut. Završio je medicinski fakultet u Makonu u Džordžiji i bio je ovlašćeni praktikant Tomsonijanske medicine koja se oslanjala na principe botanike i travarstva u cilju čišćenja tijela od štetnih toksina.

Kao i danas, barem na Zapadu, mnogi su posmatrali ovu vrstu medicine sa nepovjerenjem i sumnjom. Međutim, Pemberton je nastavio sa svojom praksom sve dok nije zaradio diplomu farmaceuta prije nego što je građanski rat izbio 1861. godine.

U bici u Kolumbusu u aprilu 1865. godine, zadobio je povredu sabljom na grudima od koje umalo nije umro. Iako je ovaj rat za njega bio gotov, drugi je tek započeo. Da bi ostao živ, njegovatelji su mu davali morfin da bi ublažili bolove što je rezultiralo time da postane zavisnik.

Oslonivši se na znanje koje je stekao prethodnih godina, Džon se dao u potragu za lijekom za svoju zavisnost. Počeo je da eksperimentiše sa raznim travama i biljkama, među kojima i sa listom koke koji, kao što je poznato, predstavlja sirovinu koja se koristi za proizvodnju kokaina.

Pamberton je pomiješao listove koke, vino i orahe biljke kola i tako proizveo svoje prvo piće koje je nazvao “Pambertonova kola od francuskog vina”. Napitak koji je koristio za ublažavanje opijumske zavisnosti, reklamiran kao antidepresant, analgetik i afrodizijak odmah je postigao veliki uspjeh.

Dvadeset godina nakon nastanka, okrug Atlanta zabranio je proizvodnju, prodaju i kupovinu alkohola. Da bi spasio svoj proizvod od prohibicije koja je bila na pomolu, Pemberton je 1886. godine uklonio alkohol iz sastojaka i vino zamijenio šećernim sirupom.

U saradnji sa svojim dugogodišnjim prijateljem Vilisom E. Venablom promenio je naziv u Coca-Cola i namjeravali su da on bude korišćen u medicinske svrhe, ali su slučajno dodali gaziranu vodu u mješavinu. Umjesto da odbace tu ideju, oni su ovu poslasticu na tržištu predstavili kao osvježavajući bezalkoholni napitak.

Iako je Cola postigla svjetski uspjeh, njen tvorac nije prošao tako slavno. Pošto nije postojao lijek za zavisnost, zamjena morfina za kokain donijela mu je samo privremeno odlaganje nezavidnog stanja.

Ponovo je koristio morfin što ga je koštalo i cjjelokupne ušteđevine i zdravlja. Pored toga, promjena medicinskog eliksira u bezalkoholno piće nije prvobitno prošla tako dobro što je primoralo Pembertona da proda prava na svoj izum raznim poslovnim partnerima samo da bi sastavio kraj sa krajem.

Džon Pemberton umro je kao zavisnik i bez dolara u džepu 1888. godine od posljedica stomačnog tumora. Svoje akcije u kompaniji Coca-Cola, jedino što mu je ostalo, naslijedio je njegov sin Čarls. On je takođe bio opijumski zavisnik i umro je samo šest godina nakon svog oca i nije dočekao da vidi ogromnu popularnost i uspjeh koji je Coca-Cola stekla širom svijeta samo nekoliko godine kasnije.

Newsweek

Check Also

Coca-Cola preuzima Jamnicu, Todorić traži 600 miliona eura?

Kako piše hrvatski Tportal, Coca-Cola i Agrokor su ušli u pregovore o prodaji kompanije koji …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *