Crna Gora je u ozbiljnoj dužničkoj krizi

2 komentara

Crna Gora, s obzirom na ozbiljnost dužničke krize, neće biti u mogućnosti da obnovi povjerenje međunarodnih investitora bez brzih i odlučnih reformi javnih politika kojima bi se uspostavio balans budžeta do 2019. godine, ocijenila je Svjetska banka.

Crna Gora i Grupacija Svjetske banke su zajednički pripremili program saradnje za naredne četiri godine, ali iz SB-a upozoravaju da je hitna fiskalna konsolidacija preduslov za taj značajan program.

Svjetska banka bi mogla da razmotri seriju od dva godišnja zajma za razvojnu politku (DPL) od po 45 miliona dolara, koji su povezani sa prethodnim aktivnostima na smanjenju fiskalnog deficita i unapređenju javnih finansija i održivosti finansijskog sektora. Pored toga, pripremljen je Pojekat za poresku administraciju i spreman je za pregovaranje sa Vladom kada joj to bude odgovaralo, navodi se u Preporukama za javne politike 2017. koje je objavio SB.

Za potrebe dodatnog finansiranja deficita, Svjetska banka preporučuje Crnoj Gori razgovore sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o mogućem komplementarnom programu.

SB procjenjuje da bi se značajne uštede postigle smanjenjem zarada i broja zaposlenih u javnom sektoru, racionalizacijom prijevremenog penzionisanja, zamjenom naknada za majke i eliminisanje krivog ciljanja naknada, zatim centralizacijom nabavki, naplatom zaostalih obaveza, racionalizacijom izuzeća, unapređenjem efikasnosti u zdravstvu i efiksnijom potrošnjam i prikupljanjem prihoda.

“Neophodna je fiskalna konsolidacija od dva do tri odsto BDP-a godišnje u periodu 2017-19, kao minimum, kako bi se preokrenuo alarmantni trend duga i postigao izbalansirani budžet do 2019. Kako bi se ovo postiglo, Vlada treba da preduzme permanentne mjere i na strani prihoda i na strani rashoda, na primjer da ‘preokrene’ nedavna povećanja socijalnih transfera i zarada u javnom sektoru, optimizuje druge rashode, definiše prioritetne javne investicije, mobiliše nove prihode i smanji poreska izuzeća”, navodi SB.

SB upozorava da sadašnji model rasta Crne Gore posustaje i javni dug je neodrživo visok.

“Tokom perioda 20162018, očekuje se da će ekonomija rasti u prosjeku od 3,3 odsto kao rezultat potrošnje koja je pokrenuta kreditnim zaduživanjem i javnim investicijama i investicijama u nekretnine, ali kada se završi izgradnja autoputa Bar Boljare, očekuje se da će pasti na ispod jedan odsto. Javni dug (uključujući garancije) je bio na nivou od 79 procenata BDP-a u 2015. i vjerovatno će premašiti 80 odsto u kratkoročnom periodu, dok je spoljni dug udvostručen”, navodi se u dokumentu.

Fiskalni deficit je visok što, kako se dodaje, uzrokuje dodatnu akumulaciju duga. Fiskalni deficit, voden javnim investicijama za autoput Bar-Boljare za koji je Crna Gora uzela kredit od 944 miliona USD (23 odsto BDP-a iz 2014.), je dostigao osam odsto BDP-a u 2015.

Podsjeća se da je kašnjenje radova na autoputu omogućilo da deficit padne na ispod četiri odsto BDP-a u 2016, ali nastavak izgradnje bi preokrenuo ovaj efekat.

“Pored toga, nedavno povećanje zarada u javnom sektoru, minimalnih penzija i socijalnih transfera (na primjer nova naknada za majke sa troje ili više djece) su već visoku javnu potrošnju opteretili novom koja je jednaka procijenjenih 2,5 procentnih poena BDP-a godišnje. Bez prilagođavanja, fiskalni deficit bi ostao postojan i javni dug (uključujući garancije) bi se povećao na 83 odsto BDP-a u 2018. Smanjenje deficita neće biti lako: godišnji cilj za državni deficit je promašen u prosjeku za 2-3 procentna poena BDP-a od 2008, zbog previše preuzetih obaveza i potencijalnih obaveza”, navodi SB.

Dodaje da je izloženost duga u dolarima (zajam za autoput je denominiran u USD) predstavlja dodatni rizik po javne finansije, kao i zaostale obaveze javnog sektora koje čine skoro sedam odsto BDP-a.

“Kako bi ispunila sopstveno fiskalno pravilo, zemlja treba da smanji nivo javnog duga na ispod 60 odsto BDP-a. Potrebno je odmah preduzeti korake da bi se dug postavio na održivoj osnovi kako bi se povratilo povjerenje tržišta i omogućilo uspješno servisiranje postojećih obaveza koje iznose oko 16 odsto BDP-a godišnje”, preporučuje SB.

(cijeli tekst u današnjim Vijestima)

 

Podijeli ovaj članak
2 Komentara
  • hahaha Kasno Marko na Kosovo stize, ako je ikada bio tamo…

    Period 2014-2016 Svjetska banka cuti, CUTI, cuti, i tapse po ramenu bivseg minsitra a sada bi da im se vjeruje da su napravili ozbiljnu studioznu analizu. Ne, sada su odlucili da malo podizu paniku, jer im se moze. Jedan argument to dovoljno dokazuje – kada se zavrsi jedna dionica autoputa, zasto bi to znacilo, a kako se cita iz analize SB, da ce stati investicije i rast. Hajde malo da se gleda dalje od birokratiziranja o trosku needukovanosti radi uskopljavanja ekonomskog razvoja.

    To ne znaci da ovu analizu ne treba detaljno procitati i stvarno analizirati, da se radi u Ministarstvu i Poreskoj. Nece valjda Poreska dozvoliti da joj losi inostrani savjetnici preporucuju rjesenja koja su neupotrebljiva i neprakticna samo da bi tamo negdje u buducnosti imali opravdanje da su radili sa MMF i SB-om. Nesto kao SDT sada, radili su sa Amerima ali su prakse za CG lose, sto se sinoc iz aviona vidjelo na snimcima iz suda a prilikom potvrdjivanja sporazuma o ko zna cemu, ali iam nekakav formalni naziv i izigrava zakonsku pravdu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *