ERSTE blog: Inflacija – Kako i zašto se mijenja vrijednost novca tokom vremena

Kada bi nam vremenska mašina iz filma “Povratak u budućnost” bila dostupna i kada bismo mogli da se vratimo nekih 60 godina unazad, primijetili bismo da je lokalno tržište i tada postojalo. Međutim, isto tako bismo primijetili da je ponuda oskudnija, a cijene mnogo niže nego danas. Poređenja radi, hljeb je tada koštao 20 centi, a danas 50 centi. Omiljenu kafu ste mogli kupiti za nepunih 50 centi, dok vam danas treba skoro cijeli euro.

Sigurno da nijeste iznenađeni ovim porastom cijena. U našoj ekonomiji, kao i u ekonomiji drugih zemalja, većina cijena obično vremenom raste. Taj rast opšteg novoa cijena zove se inflacija. Ona se mjeri indeksom potrošačkih cijena (CPI – Consumer Prices Index). Inflaciju ne treba miješati sa trenutnim rastom cijena u jednoj grani ili području, već se radi o opštoj pojavi rasta cijena u jednoj zemlji.

Tako na primjer, kada na jednom tržištu primijetimo da je cijena kafe porasla u odnosu na prethodni dan, to ne znači da je došlo do inflacije. Samo kada imamo opšti rast cijena, kada se rast odnosi na većinu roba i usluga, riječ je o inflaciji.

Pojava suprotna inflaciji je deflacija čiji je uzrok smanjenje količine novca u opticaju, a dovodi do pada tražnje i cijena, što za posljedicu ima smanjenje ponude i pad proizvodnje. Primjer razornog djelovanja deflacije je Velika ekonomska kriza u SAD u periodu 1929-1933. godine. Ne moramo deflaciju tražiti tako daleko, imamo je i u Crnoj Gori. Upravo je 2016. godina završena uz prosječnu godišnju inflaciju od -0,2% (negativna inflacija=deflacija).

Nivo cijena i vrijednost novca

Posmatrajući kako cijena, na primjer, kafe, vremenom raste sa 0,50 € na 1 €, i pod pretpostavkom da je njen kvalitet ostao isti, zaključujemo da je novac kojim se kupuje kafa vremenom postao manje vrijedan. I zaista, ono prvo što se nauči o inflaciji jeste da se ona više tiče vrijednosti novca nego vrijednosti robe.

Opšti nivo cijena u privredi može se posmatrati na dva načina. Nivo cijena se može posmatrati kroz cijenu neke korpe robe i usluga. Kada nivo cijena raste, ljudi moraju skuplje da plaćaju robu i usluge koje kupuju. Drugi način posmatranja nivoa cijena jeste da on predstavlja pokazatelj vrijednosti novca. Porast nivoa cijena znači nižu vrijednost novca, jer za svaki euro u novčaniku sada možete da kupite manju količinu robe i usluga.

Uzroci inflacije

Osnovni uzrok inflacije je uglavnom, povećanje količine novca u opticaju. Kada Centralna banka štampa veće količine novca bez pokrića, vrijednost novca brzo opada. Kako bi zadržala stabilnost cijena, Centralna banka mora da zadrži striktnu kontrolu nad ponudom novca.

Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. On smatra da je uzrok svih inflatornih epizoda zapravo visoka stopa rasta novčane mase. Inflacija se može spriječiti jednostavno smanjivanjem stope rasta novčane mase na niže nivoe.

Inflacija takođe može nastati i kao rezultat uticaja brojnih drugih faktora, koji mogu biti ekonomskog, ali i neekonomskog porijekla. Ona zavisi i od brzine cirkulacije novca, odnosno od povjerenja potrošača u ekonomiju i njihove spremnosti da novac troše prije nego ga izdvoje za štednju. Uopšteno, inflacija sa aspekta uzroka koji su je izazvali može biti:

Mjere protiv inflacije

Već smo rekli da je jedan od osnovnih načina borbe protiv inflacije striktna kontrola Centralne banke nad ponudom novca. Država na raspolaganju ima čitav niz mjera monetarne i fiskalne politike čiji je snovni cilj regulisanje ukupne količine novca u opticaju, javne potrošnje, dovesti sve vidove potrošnje u određene „održive“ granice i dugoročno ostvariti stanje monetarne i makroekonomske ravnoteže i stabilizacije.

Konkretno, kako Crna Gora koristi euro, naša centralna banka nema mogućnost kontrole nivoa inflacije putem emisije novca (to je nadležnost Evropske Centralne banke – ECB). Na inflaciju se stoga može uticati politikom kamatnih stopa. Tako na primjer, porast kamatnih stopa dovodi do smanjenja inflacije i obrnuto. Više o samoj ulozi i funkciji centralne banke u ekonomskom sistemu imaćete prilike da čitate u jednom od naših narednih tekstova.

Visoka inflacija je širok i kompleksan ekonomski problem, za čije rješenje je potreban odgovarajući sistem planiranja strukture privrede i njenog razvoja.

Da li ste znali da je umjerena inflacija od 2% godišnje zdrava i poželjna?

Vjerujem da vam inflacija možda nije draga, jer u neku ruku djeluje kao moljac koji noću krišom gricka vaše novčanice i čini ih manje vrijednim, ali godišnja inflacija od 2% je zapravo idealna i poželjna za ekonomiju jedne zemlje!

Ako vam sve ovo zvuči zanimljivo, preporučujem da se oprobate u ulozi centralne banke i pokušate da održavate inflaciju na 2%!  Aplikacija za mobilni telefon će vam omogućiti da budete u ulozi Bank of England(Centralne banke Ujedinjenog Kraljevstva) i upravljate finansijskom krizom održavajući inflaciju na 2%.