Banke obračunavaju sve manji interes na štedne uloge

Dodajte komentar

Razlika između prosječnih kamatnih stopa na kredite i na štednju (SPRED) i dalje je visoka i iznosi 6,61 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamata na kredite, po posljednjim podacima Centralne banke, iznosi 7,55, a na štednju 0,94 odsto. Ovi podaci pokazuju da su kamate na štednju mnogo brže padale nego na kredite. Do prije tri-četiri godine kamate na štednju su dostizale i do osam odsto.

Iz CBCG Pobjedi su kazali da od četvrtog kvartala 2012. evidentiraju kontinuirani pad pasivnih, odnosno kamatnih stopa na štednju, a od posljednjeg kvartala 2014. i aktivnih, odnosno na kredite.

Računica

Guverner dr Radoje Zugić je prilikom stupanja na funkciju u oktobru prošle godine najavio da će se analizirati ova kretanja, a Pobjeda je tragom te informacije pitala CBCG da se ova razlika smanji.

Postoji prostor za umjerene dalje korekcije, imajući u vidu visoko izraženu likvidnost bankarskog sektora i pojačanu konkurenciju, odgovorili su iz CBCG i dodali da se procjene ove vrste ne rade, jer je u pitanju poslovna politika banaka.

Na pitanje da li će reagovati na bilo koji način da bi se ublažila razlika, iz CBCG su odgovorili da ne postoji potreba.

U sadašnjim uslovima, kada su i aktivne i pasivne kamatne stope dostigle istorijske minimume, uvažavajući činjenicu da su banke samostalne u kreiranju i sprovođenju kreditne politike, ne postoji potreba za našim reagovanjem, objasnili su iz CBCG i podsjetili da je pad prosječnih ponderisanih nominalnih i efektivnih kamatnih stopa na ukupne kredite (PPNAKS i PPEKAS) nastavljen i u 2016.

Na kraju novembra 2016. PPEKAS na ukupne kredite iznosio je 7,55 odsto (posljednji raspoloživi podatak) i niži je u odnosu na kraj prethodne godine za 0,98 odsto, a u odnosu na novembar 2015. za 1,10 odsto. U poređenju sa decembrom 2014, ova stopa je niža za 1,67, a na isti mjesec 2014. za 1,73 odsto. Na drugoj strani, trend pada pasivnih kamata započet je mnogo ranije. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na štednju (PPEPKS) je na kraju novembra 2016. bila 0,94 odsto i niža je u odnosu na kraj prethodne godine za 0,28 odsto, a u odnosu na novembar 2015. za 0,30 odsto, decembar 2014. za 0,92, a novembar 2014. za 0,9 odsto, podsjetili su iz CBCG.

Iz ove institucije navode podatke koji pokazuju i pad SPRED-a, odnosno razlike.

Agregatni spred kamatnih stopa razlika između prosječno ponderisanih efektivnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa na kraju novembra 2016. bio je 6,61 odsto i na najnižem je nivou u prethodne dvije godine. Ova razlika je na kraju 2015. iznosila 7,30, a na kraju 2014. godine 7,36 odsto.

Razlozi

U Centralnoj banci kao razloge brzog pada stopa na štednju navode loše kredite, rast depozita, ali i odluke Evropske centralne banke.

Averzija banaka prema riziku u postkriznom periodu rezultirala je rigidnom kreditnom politikom, usljed rasta nekvalitetnih kredita, što je, istovremeno, bilo praćeno snažnim rastom depozitnog potencijala koji je stimulisan atraktivnim kamatnim stopama. To je dovelo do kreiranja visokog nivoa likvidnosti bankarskog sistema, koja je, s obzirom da nije bila u funkciji kreditiranja, predstavljala sve veći trošak za banke. Na drugoj strani, pojedine banke su ovaj period rasta likvidnosti iskoristile za razduživanje, odnosno vraćanje pozajmica uzetih od ino-povjerilaca i matičnih banaka, koje su u kriznom periodu doprinijele očuvanju njihove stabilnosti, što je dodatno dovelo do usporavanja kreditne aktivnosti, objasnili su iz CBCG.

Dodatan doprinos padu stopa na štednju, kako su kazali, dala je ECB sa tzv. nekonvencionalnom monetarnom politikom i mjerama kvantitativnog popuštanja.

To je rezultiralo negativnim referentnim kamatnim stopama. Imajući u vidu činjenicu da veliki broj banaka u Crnoj Gori gravitira ka matičnim bankama i akcionarima sa sjedištem u EU, cijena izvora sredstava nikada nije bila povoljnija i uticala je na pad pasivnih kamatnih stopa kazali su Pobjedi iz ovog regulatora.

Pritisak

U programu ekonomskih reformi do 2019, koji je nedavno usvojen, analiziran je i SPRED iz ugla višegodišnjeg pada pasivnih kamatnih stopa.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, vršiće dodatan pritisak na profitabilnost banaka, posebno manjih, što će zahtijevati njihovo brže prilagođavanje novonastalim tržišnim uslovima. To će se manifestovati kroz redukciju operativnih troškova i preusmjeravanje poslovnih aktivnosti na pružanje novih, konkurentnijih proizvoda i usluga navedeno je u programu ekonomskih reformi.

Neuporedivo sa regionom i EU

U Centralnoj banci kažu da su neuporedivi podaci SPREDAa u Crnoj Gori, regionu i EU.

Imajući u vidu različitost metodologija u izračunavanju agregatnog SPRED-a kamatnih stopa, nije moguće obezbijediti uporedive podatke na sajtovima centralnih banaka u zemljama regiona i EU, koji bi podržali validnost na njima izvedenih zaključaka, kazali su Pobjedi iz CBCG odgovarajući na pitanje koliko se kreće SPRED kod komšija i u Evropi.

Izvor: Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *