Kada je novinar “Biznis insajdera” Met Tarnerdošao u sjedište CME Grupe u Njujorku da bi razgovarao s direktorom Terensom – Terijem Dafijem, izvršnim direktorom trgovačke berze vrijedne 40 milijardi dolara, koja godišnje trguje sa jednom bilijardom (1.000.000.000.000.000) dolara novca svojih klijenata, pretresao ga je pripadnik obezbjeđenja, rekavši mu u šali da mu neće dozvoliti da povrijedi “mog Terija”.
– Teri je dobar čovjek – rekao mi je, nakon što sam mu više puta pokazao ličnu kartu – navodi Tarner u uvodnom tekstu intervjua sa čovjekom koga zove direktorom “najmoćnije kompanije za koju niste čuli“.
Tjelohranitelji nisu jedini koji gaje simpatije prema 57-godišnjim direktoru. Dafi je nedavno igrao golf sa Džordžom Bušom Mlađim i Džebom Bušom, blizak je prijatelj Džona Bejnera, bivšeg portparola Predstavničkog doma, a predsjednička kandidatkinja Hilari Klinton ga je pominjala u predizbornoj kampanji.
CME Group je jedan od najvećih svjetskih trgovaca rizikom. Nudi fjučerse i fjučers opcije u četiri osnovne oblasti: berzanskim indeksima akcija, kamatnim stopama, inostranim valutama i u robama. Predstavlja glavno tržište robnih i deviznih fjučersa i fjučers opcija u SAD.
Godišnje obradi tri milijarde ugovora u prosječnoj vrijednosti od oko jedne bilijarde (hiljadu biliona ili milion milijardi) dolara. Nazivaju je najmoćnijom kompanijom i najvećom trgovačkom berzom za koju niste čuli. Sa akcijama u vrijednosti od skoro 40 milijardi dolara, bogatija je nego Intercontinental Exchange, vlasnik Njujorške berze (34 milijarde dolara), Nasdaq (11 milijardi dolara) i lokalni protivnik Chicago Board Options Exchange (šest milijardi dolara). Prenosimo mali dio intervjua sa Dafijem, koji u cjelosti možete pročitati ovdje.
Kako je počela 2017. godina?
– Posao ide dobro. Početak je godine i svi ponovo rade punom parom. Nije kao nekada kada sam počeo da se bavim ovim poslom, kada se posao završavao u novembru, a ponovo započinjao tek u februaru. Postojala je pauza od dva mjeseca na tržištu. Sada neprekidno rade zato što je sve poprimilo svjetske razmere.
Ljudi danas razmišljaju ne samo o tome kako će svijet izgledati za godinu dana, već za nekoliko dana, nedjelja i mjeseci. Psihologija na tržištu se generalno promijenila.
Za nas je to dobar znak zato što se bavimo menadžmentom rizika. A veoma smo isplativ način za upravljanje rizikom. Ljudi konstanto prate zbivanja na našem tržištu i češće ga koriste, dok su pre možda desetak godina pravili planove na šestomjesečnom nivou i mogli da se opuste. Danas je situacija drugačija, bilo da je riječ o političkim prilikama u SAD, ili geopolitičkim zbivanja širom svijeta. Ljudi danas upravljaju rizicima u drugačijem svijetu.
Da li biste rekli da Tramp donosi neku vrstu nesigurnosti svojim načinom upravljanja?
– Da, a ljudi takođe misle da će njegov zakon o porezima dramatično promijeniti situaciju korporacija. Najveće poresko opterećenje u industrijalizovanom svijetu natjeralo bi trgovce na obije strane da se ozbiljno zamisle. S obzirom da republikanci kontrolišu i Predstavnički dom i Senat, kao i vladu, on će vjerovatno izgurati tako nešto.
Kako uspijevate da se tako brzo prilagodite izmijenjenoj situaciji?
– Tako što investiramo u kompanije koje imaju predstavu o inovacijama u budućnosti, a onda morate da odlučite – unutar kompanije, ali i u sopstvenoj glavi – šta bi bilo pametno da uradite. Neke ideje su u prošlosti bile nezamislive, a danas su postale mejnstrim, a neke druge su bile nezamislive prije deset godina i danas su to i dalje. Morate nekako da izvedete zaključak o tome u kom smjeru će se odvijati stvari. To nije lako.
U svijetu biznisa uopšte, a ne samo ljudi koji trguju na berzi, biće mnogo onih koji će morati da donesu vrlo teške odluke, a to može imati dramatične posljedice zbog toga što se svijet menja.
Danas se svi oslanjaju na tehnologiju, od koje očekuju da im kaže šta da rade. Kada je riječ o inovacijama, ne želim da pretražujemo Gugl i onda kažemo da smo donijeli inovaciju. Želim da inovacija dolazi iz glave. To je jedna od stvari na koje želim da se usredsredimo u kompaniji.
Šta je potrebno svijetu? Eto, tako funkcionišu inovacije. U tehnologiji smo došli do tačke gdje se inovacije usporavaju zato što ne razmišljamo o onome što bi trebalo da se desi. Oslanjamo se na tehnologiju da nam kaže šta bi trebalo da se desi.
To nas vodi do odnosa prema klijentima.
– Mislim da morate da poznajete klijenta i da ga razumijete. Ako klijent hoće XYZ, onda se raspitajte o cijeni XYZ prije nego što uđete i razgovarate s klijentom o onome što pokušavate da mu prodate. Možda u tom momentu nije dobro raspoložen. Vi to ne znate, zato morate razumjeti klijenta. To je nešto od čega smo se, prema mom mišljenju, malo udaljili. Udaljili smo se od inovacija tako što smo dozvolili tehnologiji da spriječi razgovor između nas o onome šta je dobra ideja. Nastojim da se moj tim usredsredi upravo na takvu vrstu razmjene.
Kako reaguju na to?
– Juče smo imali sastanak. Kao i svi, imamo laboratoriju za inovacije, a ja sam je doveo u pitanje. “Šta je to, dođavala? Jesmo li postali Gugl? Šta se ovdje događa? I rekao sam: “Znate, ne smeta mi, ali bilo bi dobro da se istovremeno koncentrišemo i smišljamo inovacije u glavi, umjesto da nam tehnologija govori šta da radimo.”
Da li je teško naći takvu kombinaciju kada zapošljavate ljude? Da li primjećujete promjene kada su u pitanju njihove vještine?
– I te kako. Ne ispitujem mnogo kandidate, zato što su ih obično detaljno testirali prije nego što dođu kod mene. Ali volim da slušam. Oni čekaju da ja nešto kažem, ali ja slušam.
Ako su nešto pročitali o meni, pokušavaju to da ponove, ali to ne funkcioniše. Govorite mi o svom životnom iskustvu. Pričajte mi zašto je ovaj posao dobar za vas. Ali, sve je teže naći takve ljude zato što su životna iskustva danas potpuno drugačija.
Životno iskustvo su kompjuteri, tehnologija, video-igrice i sve te stvari koje su donekle izvan realnosti. To su veoma inteligentni ljudi. Ali morate biti sposobni da komunicirate. Morate biti sposobni da odete na sastanak sa osobom koja se potpuno razlikuje od vas, a da ipak ostvarite pomak. Tako ćete postati uspešni u životu.
Blic
