Crnogorskom obrazovnom sistemu potrebne su temeljne promjene što će i biti u fokusu novog ministra prosvjete, Damira Šehovića, koji u intervjuu za Pobjedu posebno važne promjene najavljuje u oblasti visokog obrazovanja.
“Primjenom takozvanog ugovornog modela promijenićemo model finansiranja Univerziteta Crne Gore, čime ćemo obezbijediti i njegov u finansijsku stabilnost, ali i povećati budžetska izdvajanja. Istovremeno ćemo obezbijediti da osnovne i master studije budu besplatne”, istakao je Šehović.
Rezultatima PISA testiranja naših đaka je nezadovoljan i ocjenjuje da su oni jasno upozorenje za kritičko promišljanje i traženje mogućih rješenja koja bi naš sistem obrazovanja približila zahtjevima novog vremena.
“Praktična primjena teorijskih znanja važan je dio učenja usmjerenog na ishode i neophodno je, u tom smislu, postojeći nastavni kadar osposobiti kroz različite obuke stručnog usavršavanja. Metodika nastave mora, kroz proces obrazovanja budućih prosvjetnih radnika, biti poboljšana. Učenici se moraju, uz informacije koje dobijaju, učiti i takozvanim „mekim“ vještinama: komunikaciji, nenasilnom rješavanju problema, asertivnosti, odnosno svemu onome što će im u životu biti potrebno isto onoliko koliko i podaci i informacije”, napomenuo je Šehović.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozvao je Vladu i Ministarstvo prosvjete da što prije stvore uslove za uvođenje vjerske nastave u sistem javnog obrazovanja. Međutim, Šehović smatra da ima važnijih prioriteta od vjeronauke.
“Uvjeren sam da od uvođenja vjerske nastave u sistem javnog obrazovanja u ovom momentu imamo prioritetnijih obaveza, a koje treba da rezultiraju dostupnijem i efikasnijem obrazovnom sistemu, koji mora biti kompatibilan sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore, kako bi predstavljao važniju kariku ekonomskog i društvenog razvoja naše države. Pitanje vjerske nastave jeste važno, ali je, prema našem mišljenju, važnije da umjesto toga sada akcenat stavimo na veći obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, poboljšanje kvaliteta nastave u školama, unapređenje rada nastavnika i direktora, vraćanje značaja srednjem stručnom obrazovanju, te reformi sistema visokog obrazovanja. Pitanje religije je, inače, zastupljeno u nastavnim programima u osnovnim i u srednjim školama, a Istorija religije se kao izborni predmet izučava u 8. i 9. razredu osnovne škole i gimnaziji. Za eventualno uvođenje novih predmeta u obrazovni sistem zakonima je propisana jasna procedura”, zaključio je Šehović.
