Ukupno 801 građanin kupio je stan i riješio stambeno pitanje u okviru druge faze projekta “Hiljadu plus”, koju je Ministarstvo održivog razvoja i turizma realizovalo tokom ove godine, kazao je Dnevnim novinama Marko Čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj i stanovanje.
Čanović je saopštio da bi proj ekat trebalo da bude nastavljen u drugoj polovini iduće godine, te da će u okviru njega ovaj resor građanima ponuditi i stanove u starogradnji, a jedna od ciljnih grupa biće i penzioneri. Govoreći o cijenama stanova, on je kazao da očekuje da će biti niže od ovogodišnjih koje građevinari nijesu željeli da smanje jer im, kako je naveo, to nije bilo isplativo.
DN: Nedavno ste najavili da će projekat “Hiljadu plus” biti nastavljen sljedeće godine, te da će u ponudu biti uključeni i ranije izgrađeni stanovi. Zbog čega ste se odlučili da građanima ponudite stare stanove?
Čanović: Nakon uspješno realizovane druge faze projekta, a imajući u vidu kontinuiranu potrebu građana za rješavanjem stambenih pitanja, posebno potrebu osjetljivih socijalnih kategorija, inicirali smo razgovor sa partnerima projekta, predstavnicima Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) u vezi sa narednom fazom. Tokom razgovora je ocijenjeno da treba pripremiti platformu koja će identifikovati sve izazove sa kojima smo se suočavali tokom realizacije ovogodišnjeg projekta, pripremiti mehanizme za njihovo prevazilaženje i ponuditi građanima novu vrijednost projekta, odnosno raznovrsnije i jeftinije stanove. U tom smislu, između ostalog, predloženo je, da u okviru naredne faze projekta budu ponuđeni i ranije izgrađeni stanovi u starogradnji koji zadovoljavaju sve uslove i kriterijume energetske efikasnosti.
Sa partnerima iz CEB-a je dogovoren angažman eksperata koji će pripremiti studiju izvodljivosti naredne faze projekta i predložiti načine provjere i procjene energetske efikasnosti ponuđenih stanova, kao i mehanizme zaštite prilikom kupoprodaje starih stanova. U skladu sa dinamikom pripremnih aktivnosti projekat 1000+ bi mogao početi u drugoj polovini 2017. godine.
DN: Osim mogućnosti kupovine starijih stanova, koje će biti novine novog projekta, posebno u pogledu uslova i procedura?
Čanović: Svi uslovi i procedure biće do detalja razrađeni i definisani u Javnim pozivima za komercijalne banke, građevinske kompanije i građane koji će blagovremeno biti objavljeni, kako bi se svi učesnici u projektu najkvalitetnije moguće pripremili za njegovu uspješnu realizaciju. Namjera nam je da u narednoj fazi projekta dođe do sniženja cijene stambenih jedinica kroz uključivanje starijih stanova u projekat, nastavka trenda pada kamatnih stopa na stambene kredite, liberalnije procedure odobravanja kredita i stvaranje uslova da još 1.000 građana Crne Gore riješi stambeno pitanje.
Neke od prioritetnih ciljnih grupa u narednoj fazi projekta će biti penzioneri, mladi bračni parovi, lica sa invaliditetom i građani koji žive u sjevernom dijelu Crne Gore.
DN: Kakvi su rezultati projekta koji je realizovan tokom ove godine i koliko je građana u okviru njega riješilo stambeno pitanje?
Čanović: U ovogodišnjem projektu dodijeljeno je 674 vaučera od čega prioritetnim ciljnim grupama 68, zaposlenim u javnom sektoru 291, mladim bračnim parovima 189 i ostalim 126 vaučera.
Od ukupno 674 dodijeljenih vaučera građani su sklopili 377 predugovora sa građevinskim kompanijama u ukupnoj vrijednosti od blizu 19,5 miliona eura. Za sada je sa bankama potpisano 334 ugovora o dugoročnom stambenom kreditu u iznosu od skoro 14 miliona eura. To znači da je blizu 50 odsto domaćinstava već kupilo stanove i riješilo stambeno pitanje, odnosno ukupno 801 građanin. Za sada su ugovore o kreditu potpisali 100 jednočlanih domaćinstava, 79 dvočlanih, 84 tročlana, 64 četvoročlana i sedam petočlanih domaćinstava.
Najveći broj stanova su kupila lica iz ciljne grupe javni sektor, odnosno njih 124, mladi bračni parovi 98, ostali 69 i prioriteti 43. Prosječna vrijednost kredita iznosi blizu 42.000 eura, a prosječna vrijednost predugovora više od 51.000 eura.
Na osnovu zaključenih ugovora o kreditu prosječna kreditna sposobnost prioritetnih ciljnih grupa iznosi blizu 43.000 eura, zaposlenih u javnom sektoru 47.500, ostalih 46.700, a najveća kreditna sposobnost je mladih bračnih parova preko 61.000 eura.
Od ukupne vrijednosti projekta kroz ugovore između građana i banaka već je realizovano skoro 14 miliona, a očekujemo da će do 15. januara biti realizovani svi predugovori i da će se utrošiti više od 90 odsto sredstava predviđenih projektom.
DN: Jedna od najčešćih zamjerki na ovogodišnji projekat bila je visoka cijena kvadrata stanova. Šta je bila glavna prepreka u pregovorima sa građevinarima i zbog čega nijesu bili voljni da ponude cijene koje bi zaista bile niže od tržišnih?
Čanović: U pripremi ovogodišnjeg projekta održano je niz sastanaka sa predstavnicima građevinskih kompanija koji su, između ostalog, imali za cilj da građevinari snize cijene stambenih objekata, koje su posebno visoke bile u Podgorici u dijelu grada poznatom kao City kvart i kretale se do 1.200 eura.
Nažalost, i pored insistiranja pregovaračkog tima Ministarstva, građevinari su ostali pri stavu da stambene objekte po ponuđenim cijenama mogu prodati i mimo projekta na tržištu, tako da im snižavanje cijena nije bilo isplativo.
Činjenica da je do sada potpisano 377 predugovora sa građevinskim kompanijama od ukupno 753 ponuđenih stanova u projektu, potvrđuje da je projekat bio uspješan, mada smatramo da su cijene mogle biti niže. Upravo iz tog razloga ćemo u narednoj fazi ponuditi starije izgrađene stanove koji su na tržištu znatno jeftiniji od novogradnje, čime ćemo, vjerujem kreirati konkurentniji ambijent za promet nekretnina, koji će uticati na snižavanje cijena kvadrata stana na teritoriji cijele Crne Gore, a sve u interesu krajnjih korisnika, građana.
Očekivano je da banke smanje kamatne stope
DN: Koliko je realno očekivati da će ovaj projekat navesti banke da iduće godine ponude niže kamatne stope?
Čanović: Jedan od rezultata ovogodišnjeg projekta je i znatno smanjenje kamatnih stopa na dugoročne hipotekarne kredite koje su se na početku projekta, početkom 2016. kretale od šest do osam odsto, dok u ovom trenutku najniža varijabilna kamatna stopa iznosi 3,99, odnosno fiksna 4,99 odsto. U tom smislu za očekivati je da će i naredni projekat uticati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa, posebno na stambene kredite.
Izvor: Dnevne novine
