Pejaković: Crnoj Gori nedostaje Garantni fond, očekujem povoljnije kamate naredne godine

1 komentar

Novi sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković, rekao je da vjeruje da će naredne godine banke ponuditi kvalitetne pakete usluga stanovništvu.

U dijelu poslovanja sa stavnovništvom, banke se kontinuirano trude da uzmu veće učešće kroz kvalitetnije pakete usluga po povoljnijim cijenama za klijente, tako da očekujem taj trend da se nastavi i u 2017. godine”, rekao je Pejaković  u intervjuu za Portal Analitika.

On je ocijenio da Crnoj Gori nedostaje Garantni fond koji bi pomogao početnicima u biznisu.

Infrastrukturno nedostaje Garantni fond koji bi pomagao start-up firmama u dobijanju kredita kod banaka, dok sa druge strane dobro je što je omogućeno IRF-u da može direktno, ali i u zajedništvo sa bankama da finansira projekte koje procjene da su podobni, što sve zajedno i pojedinačno utiče na nivo kamatnih stopa”, naveo je Pejaković.

On ima iskustvo rada u Narodnoj banci Jugoslavije, Centralnoj banci Crne Gore, i kao izvršni direktor projekta Svjetske banke Washington, izvršni menadžer komercijalnih banaka i izvršni direktor Opportunity consulting. Magistar je ekonomskih nauka, sa usavršavanjima u Velikoj Britaniji, Italiji, Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj…

ANALITIKA: Kakvo je po Vama  poslovno okruženje i da li je država napravila dobar biznis okvir? 

PEJAKOVIĆ: Zadnjih godina u Crnoj Gori, poslovno okruženje se značajno unaprijedilo usvajanjem statreških dokumenata i seta zakonskih harmonizacija sa EU standardima, kao i implementacijom institucionalnih reformi i fiskalnog sistema, unapređenjem okvira za rad finansijskog sektora, sistema plaćanja i drugih ključnih oblasti poslovanja.

Prethodni iskaz odraz je rezultata pretpristupnih pregovora sa EU odnosno ocjena mjerodavnih tijela za evaluaciju od strane briselske administracije. Dakle, imamo proces koji traje. Promjene, tranzicija možda nijesu strukturno i brzinom željenom se razvijali, ali su pomaci evidentni ka tržišnoj ekonomiji i življem razvoju privatne inicijative. U skladu sa politikom otvorenosti, kompetitivnog poreskog sistema i evoluirajućeg regulatornog sistema, doprinijelo se dinamici ekonomskog rasta u nezavidnim uslovima globalne krize koja se jače odražava na manje sisteme.

ANALITIKA: Kakav je poreski sistem?

PEJAKOVIĆ: Postojeći poreski režim Crne Gore je procjenjen kao pogodan i jedan od naj konkurentnijih u Evropi, sa proporcionalnim porezom na dobit pravnih lica od 9% sa različitosti poreskih povlastica za velike investitore, jer bez investicija nema razvoja.

ANALITIKA: Da li je vraćeno povjerenje u bankarski sektor Crne Gore?

PEJAKOVIĆ: Osnovni pogled na status crnogorskih banaka jeste nivo povjerenja stanovništva i privrede u bankarski sistem, koji se ogleda kroz iznos depozita i njegov trend. Iznos depozita kod banaka na kraju trećeg kvartala 2016.godine je predstavljen sa 2,85 milijardi  eura, od čega su depoziti stanovništva iznosili 1,486 milijardi eura, dok su depoziti stanovništva septembra 2003. godine iznosili svega nešto preko 40 miliona eura, odnosno prosječno stanje osnovice za obračun obavezne rezerve je iznosilo 108 miliona eura.

Rast depozita stanovništva samo za mjesec oktobar 2016.goidine je 2,894 miliona eura  što ipak ukazuje na povjerenje i pozitivne trendove, jer period od 13-tak godina je vrlo kratak u razvoju države, gdje je percepcija pojedinca drugačija.

ANALITIKA: Šta opredjeljuje bankare kod plasmana?

PEJAKOVIĆ: Kod uzimanja kredita kod banaka, bankari cijene istorijat saradnje, kvalitetne promete i pozitivne trendove, gdje se sagledava nivo zaduženosti klijenta, pozicioniranost na tržištu i procjenjuje mogućnost naplate plasiranih sredstava. Sa bankarskog aspekta prethodna 2016.godine se sagledavala kroz prizmu rezultata, prometa i pozitivnih trendova na kvartalima i godišnjim rezultatima 2015.god. i 2014.godine bilansno ovjerenih.

Urednost, pozitivni trendovi odslikavaju stav i kamatnu stopu banaka prema pravnim licima, dok kod fizičkih imamo kategorizaciju firmi gdje se radi i ukupnost prihoda po domaćinstvu. Kolateral iako nije primaran u sagledavanju firme, jeste proceduralno obavezan za veće iznose i ako vrijednost istog nije dostatan za potrebe zaduženja, umnogome određuje strukturu zaduženosti kod banaka.

Sve je proceduralno definisano i bankari prevashodnu odgovornost imaju prema akcionarima i depozitarima banke, a time se objašnjava stepen konzervativnosti kod plasmana, ali sa druge strane kroz rezultate menadžment se tjera i da preuzima tzv. Rizik na razumnom nivou, gdje su limitirajući faktori i visoki iznosi međusobnih dugovanja firmi, pored zaduženja kod banaka i prema državi.

ANALITIKA: Da li kamatne stope mogu biti niže? 

PEJAKOVIĆ: Cijena novca u plasmanima je određena troškovima. Svaka banka ima umanjenje sredstava za plasmane kroz obaveznu rezervu koja se kreće od 8,5%-9,5% u zavisnosti od ročnosti depozita, zatim pored osnovne premije banke plaćaju na kvartalnom nivou redovne premije osiguranja depozita prema Fondu za osiguranje depozita, potom imate kamate koje plaćate depozitarima, onda operativne troškove banke koji se pokrivaju spread-om cijene nabavke novca i plasmanom istog, a povrh svega kroz evaluaciju zahtjeva određuje se rizik plasmana.

Rizik je faktor koji najviše utiče na cijenu plasmana, a banke na neuredne kredite moraju da izdvajaju rezervacije što opet utiče na kvalitet poslovanja i time na cijenu prema neurednim platišama koji su najglasniji u kritikama prema bankama.

Dobre firme, sa kvalitetnim bonitetom imaju kamatne stope koje su prihvatljive za postojeće inpute kao osnovu poslovanja. Konkurencija čini svoje, tako da dobrom prezentacijom urađenog i posla koji treba da se finansira, firme mogu da dođu do vrlo konkurentnih kamata. U dijelu poslovanja sa stavnovništvom, banke se kontinuirano trude da uzmu veće učešće kroz kvalitetnije pakete usluga po povoljnijim cijenama za klijente, tako da očekujem taj trend da se nastavi i u 2017.godine.

Infrastrukturno nedostaje Garantni fond koji bi pomagao start-up firmama u dobijanju kredita kod banaka, dok sa druge strane dobro je što je omogućeno IRF-u da može direktno, ali i u zajedništvo sa bankama da finansira projekte koje procjene da su podobni, što sve zajedno i pojedinačno utiče na nivo kamatnih stopa.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • Sa Garantnim fondom se direktno utice na cijenu novca. Ista raste pa ne znam kako onda da se ocekuje pad kamate… A ako panu kamate, racunajte na zatvaranje par banaka

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *