U mjesecima koji su prethodili spektakularnom političkom potresu u formi neočekivanog ishoda predsjedničkih izbora, američka ekonomija rasla je prilično solidnim tempom. Analiza kancelarije za ekonomiju pokazala je da je u trećem kvartalu ekonomska aktivnost na godišnjoj bazi rasla za oko 3,2 posto, što je najbolji rezultat u posljednje dvije godine. Drugim riječima, Barack Obama će Donaldu Trumpu ostaviti solidnu ekonomsku situaciju, kontekstualizuje Vice News.
Osam godina Obamine administracije obilježile su prilične ekonomske kontradikcije. S Obamom kao predsjednikom, Sjedinjene Države su premostile neke od najturbulentnijih ekonomskih okolnosti nakon Velike depresije, podstaknutih finansijskom krizom i velikom recesijom koja je krenula taman prije nego što je Obama ušao u Bijelu kuću.
Neki veoma dobri ekonomski pokazatelji
Prema nekim pokazateljima, za Obamina mandata Sjedinjene su Države ostvarile prilično impresivan ekonomski oporavak. Nakon što je u oktobru 2009. godine dostigla 10 posto, stopa nezaposlenosti pala je na svega 4,9 posto. Osim toga, u istom periodu zabilježen je najduži uzastopni rast novih radnih mjesta, od 73 mjeseca zaredom.
Stopa siromaštva u Sjedinjenim Državama prošle je godine pala s 14,8 posto (koliko je iznosila u 2014.) na 13,5 posto, što je najveći postotni pad od 1999. godine. Prošle je godine zabilježen i rekordni prosječan rast prihoda po domaćinstvu.
Uprkos tome, Obamina ekonomska postignuća u anketama dobijaju prilično loše ocjene. Dok ukupna ocjena njegovog predsjednikovanja, prema anketama agencije Real Clear Politics, iznosi relativno visokih 54, njegova ekonomska politika ocijenjena je sa samo 49 posto. Jednim dijelom, to je i zbog prilično rasprostranjenog utiska o sporosti ekonomije, potpomognutog slabim rastom BDP-a otkada je Obama preuzeo dužnost, barem u poređenju s periodom prije recesije.
Loše ocjene zbog sporog rasta BDP-a
Između 2000. i 2007. godine, američka ekonomija rasla je u prosjeku za 2,5 posto po kvartalu. Međutim, u periodu otkako je Obama preuzeo dužnost (u prvom kvartalu 2009. godine ekonomija se smanjivala po stopi od 5,4 posto) ekonomija je rasla po sporijoj stopi od 1,8 posto. Ako ne računamo prva dva kvartala njegove administracije, kada je recesija bila u punoj snazi, prosječni rast je iznosio 2,1 posto.
Ovi ekonomski pokazatelji mogu se tumačiti na više različitih načina. Nije sve u rastu BDP-a. Osim toga, žestoki rast potpomognut žestokim zaduživajem – poput nekretninskog balona za vrijeme administracije Georgea W. Busha itekako moge završiti potpunom katastrofom. Osim toga, nije baš ni da se predsjednika može veličati ili kriviti za ekonomiju, iako se to svejedno uvijek događa.
Telegram
