Bankari u Republici Srpskoj imaju niz konkretnih primjedbi na novi Zakon o bankama RS, posebno kritikujući namjeru ograničavanje vlasničkih prava prilikom izbora organa banke, nedovoljno jasno definisane uslove prodaje kredita, kao i obavezu objave plata svih zaposlenih, saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.
Vlada RS utvrdila je prošle sedmice Nacrt Zakona o banakama RS, a jedna od ključnih novina je ograničavanje trošenja budžetskog novca za spasavanje banaka i uspostavljane pravila da gubitke, u slučaju finansijskih teškoća, prvo snose akcionari banke.
Bankari navode da nije dobro što se zakon donosi pod pritiskom propalih banaka, a u svojim primjedbama naveli su da su neki članovi zakona teško sprovodivi i nejasni. Komentare su uputili dok je zakon još bio u radnoj verziji pa, kako kažu, ne znaju ni da li su neki od njihovih prijedloga prihvaćeni.
“Novi zakon predviđa da će primat nad strukom i kvalifikovanošću imati nepotrebni uslovi u izborima organa najviših tijela banaka. Ovakvo ograničenje potpuno je nepotrebno. Takođe, pooštrava se birokratija osnivanja i najmanjih organizacionih dijelova banke, što i onako neefikasan sistem sudske registracije dovodi pred novo iskušenje“, nezvanično kažu bankari sa kojima je CAPITAL razgovarao.
Novim zakonom propisano je i da su banke dužne stopu adekvatnosti kapitala održavati najmanje na nivou od 12 odsto, što po mišljenju bankara ne bi trebalo regulisati zakonom, jer bi u slučaju promjene stope bile potrebne i izmjene zakona.
Takođe, novim Zakonom o bankama RS propisano je da Skupština banke najmanje jednom godišnje razmatra pisanu informaciju sa detaljnim podacima o svim zaradama, naknadama i drugim primanjima članova nadzornog odbora, uprave banke i drugih zaposlenih, na šta su bankari posebno imali primjedbe navodeći da bi zbog toga mogli imati problema.
„Za objavljivanje ove informacije potrebna je saglasnost svakog zaposlenog pojedinačno, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, jer u suprotnom svaki radnik koji ne da saglasnost na objavljivanje tih podataka može tužiti banku“, naveli su bankari.
Kršenje Zakona o privrednim društvima
Upravu banke ubuduće će morati činiti namjanje dva člana od kojih se jedan imenuje za predsjednika uprave. Članovi uprave, kako je propisano, zajedno zastupaju i predstavljaju banku u pravnom prometu i nijedan član uprave niti prokurista ne može biti ovlašćen da banku zastupa pojedinačno u cjelokupnom obimu poslova iz njene djelatnosti.
Bankari upozoravaju da ova odredba nije u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i ističu da način predstavljanja banke u pravnom prometu treba da ostane pitanje o kojem će banka donositi odluku.
Novim zakonom je propisano i da najmanje jedan član uprave i NO banke mora poznavati makar jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u RS te imati prebivalište u RS.
Sporan način upravljanja, prodaja potraživanja…
Upravljanje bankom će biti organizovano u obliku dvodomnog sistema čiji su organi upravljanja nadzorni odbor i uprava banke. Bankari ni sa ovim propisom nisu zadovoljni i smatraju ga nepotrebnim.
Bankari su nezadovoljni ni načinom na koji je definisana prodaja potraživanja. Tvrde da je nejasno kome i pod kojim uslovima će se krediti moći prodati.
Direktor NLB banke i člab Upravnog odbora Udruženja banka BiH Radovan Bajić kaže za CAPITAL da su bankari tražili vrijeme za javnu raspravu kako bi mogli zajedno definisati svoje primjedbe, jer članovi radnih tijela koji su ispred banaka učestvovali u izradi zakona kažu da njihove primjedbe nisu dovoljno uvažene.
„Mi podržavamo potrebu da se zakon donese i uskladi sa zakonodavstvom EU. Što se naših sugestija tiče, smatramo da pažljivije treba izmjeriti adekvatnost kapitala, odnosno potreban nivo kapitala u odnosu na rizičnu aktivu. Takođe, nije potpuno precizirano na koji način se banke mogu rješavati loših kredita, odnosno na koji način će se to oporezivati. Imamo i primjedbe na to što su neke nadležnosti ambiciozno date skupštini i nadzornom odboru banke“, naglasio je Bajić.
Novi zakoni o bankama u RS i FBiH bili su tema i sjednice Udruženja banaka BiH.
Predsjednik Udruženja Milan Radović rekao je za CAPITAL da su na sastanku razgovarali o smanjenju nekvalitetnih kredita čiji je udio u ukupnim kreditima sada 12,5 odsto i jačanju kapitalne adekvatnosti banaka.
„Ako smanjimo NPL-ove i uz to povećamo adekvatnost kapitala bankarskog sektora poslaćemo, sasvim sigurno, dobar signal potencijalnim investitorima. Mislim da je to ključ uspjeha“, rekao je Radović i potvrdio da su bankari uputili određenje primjedbe na tekst novog zakona, ali da još ne zna šta je od toga usvojeno.
Nezvanično, bankari su bili šokirani kada je su čuli da je Vlada RS prošle sedmice na sjednici naprasno usvojila Nacrt Zakona o bankama iako nije postignut minimalan dogovor o njihovim primjedbama, niti su im poslali informaciju šta je od njih za Vladu prihvatljivo.
Radna verzija potpuno novog zakona o bankama, u koji je CAPITAL imao uvid, je izuzetno obimna, sa propisima koji su do sada bili uređeni podzakonskim aktima.
Posljednji u nizu uslova MMF-a
Ukoliko bude usvojen bez usaglašavanja sa bankarskim sektorom, što je vrlo izvjesno s obzirom na velike pritiske MMF-a i dosadašnji izuzetno krut stav Vlade da im prijedlozi bankara nisu prihvatljivi, zakon može akcionarima i menadžmentu zakomplikovati upravljanje, a manjim bankama znatno povećati troškove.
Ekonomisti ističu da su propale dvije komercijalne banke, direktno uplitanje izvršne vlasti u upravljanje Investiciono-razvojnom bankom i hapšenje direktorice Agencije za bankarstvo Slavice Injac, bile više nego dovoljan argument MMF-u da sređivanje stanja u finansijskom sektoru bude prvo na listi stvari koje mora učiniti Vlada RS ukoliko želi nastavak novog aranžmana.
Novi zakon je poslednji u nizu koraka. Vlada RS je prethodno odustala od spašavanja Banke Srpske i nad njom je otvoren stečaj, povukla se iz takozvanog velikog kreditnog odbora IRB-a i ministri više neće odlučivati o kreditima, te ukinula sve kreditne linije i zajmove koje je IRB prethodnih godina direktno plasirala bez finansijskog posrednika.
CAPITAL: Marina Čigoja
