Kakvo je trenutno stanje u ekonomiji Crne Gore najbolje pokazuje državni dug, koji je sa depozitima (54,72 miliona) na kraju juna ove godine iznosio 2.305 milijardi, dok se na trgovinski deficit za period od početka godine do avgusta odnosilo 1.378 milijardi. To znači da je ukupan minus države, kako zbog javnog duga, tako i zbog enormnog uvoza 3,68 milijardi eura.
Javni dug je u junu iznosio 62,5 odsto BDP-a, odnosno 72,8 odsto sa uključenim garancijama, a procjena Svjetske banke je da javni dug sa garancijama može da dostigne nivo od 82,6 odsto BDP-a krajem ove godine, zbog gradnje autoputa Bar – Boljare, odnosno zbog povlačenja kredita kod kineske Eksim banke.
Prema podacima Centralne banke, budžet je u julu ove godine ostvario suficit od 0,8 miliona eura, dok je za sedam mjeseci budžetski deficit iznosio 108,4 miliona eura ili 2,9 odsto BDP-a.
Miloš Konatar (URA) podsjetio je da je javni dug Crne Gore na kraju prošle godine, računajući i dug lokalnih samouprava, iznosio 2,418 milijardi eura, odnosno 67,28 BDP-a.
U Vladi procjenjuju da će javni dug na kraju ove godine iznositi 70,56 odsto BDP-a, na kraju 2017. godine 76,01 odsto, u 2018. godini 80,17 odsto, a u 2019. godini 78,34 odsto BDP-a, odnosno, kako je navedeno u izvještaju Vlade, javni dug će se povećavati.
“Ekonomski gledano, kvantitativno povećanje javnog duga nije samo po sebi problem ukoliko ima za rezultat povećanje BDP-a pod uslovom da je to povećanje veće od rasta javnog duga, a da sve to ima za rezultat povećanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, šta se desilo u Crnoj Gori, od 2006. godine javni dug je porastao za 1,9 milijardi eura (sa 600 miliona na 2,5 milijardi eura) čak četiri puta, ili preko 400 posto. Na drugoj strani, u istom periodu BDP je porastao za 1,3 milijarde eura (sa 2,1 milijardu na 3,4 milijarde eura) što je rast od 62 odsto. U istom periodu broj nezaposlenih se povećao za 10.000, dok je spoljno-trgovinski deficit porastao za 500 miliona eura od 2006. na preko milijardu eura deficita u ovom trenutku. Zaključak se sam nameće, povećanje javnog duga nije rezultiralo proporcionalnim povećanjem BDP-a, niti je dovelo do povećanja životnog standarda građana. Crnoj Gori su neophodne promjene i reforme odmah. Trgovinski deficit pokazuje da vladina ekonomska politika nije okrenuta stvaranju novih vrijednosti i proizvodnji, i ovo malo što trenutno izvozimo su većim dijelom sirovine, nisu čak ni poluproizvodi i to je ono što je zabrinjavajuće i što se mora promijeniti“, poručio je Konatar.
(Cijeli tekst pročitajte u današnjem Danu)
