Za građane zajmovi manje povoljni

Dodajte komentar

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite u julu je iznosila 6,85 odsto i porasla je na mjesečnom nivou za 0,13 procentnih poena, dok je na godišnjem nivou zabilježen pad od 1,97 procentnih poena.

Porasle su i kamate kod mikrofinansijskih institucija, pa je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u julu iznosila 25,50 odsto, što je rast od 0,03 procentnih poena na mjesečnom nivou, a u odnosu na jul prošle godine efektivna kamatna stopa bilježi pad od 0,25 procentnih poena.

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite u julu je iznosila 6,13 odsto, što je rast na mjesečnom nivou od 0,17 procentnih poena, a na godišnjem nivou manja je za 1,47 procentnih poena. Kod MFI je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa iznosila 21,15 odsto i smanjena je na mjesečnom nivou za 0,05 procentnih poena, dok je u odnosu na jul prošle godine niža za 0,43 procentna poena.

Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je da je očigledno da u Crnoj Gori postoji glad za svježim novcem, što građani rješavaju podizanjem kredita.

Radi se o našoj staroj bolesti, kad ne pitamo koliko košta, nego cilj opravdava sredstvo, a građanima trebaju novi krediti, kako bi mogli da žive, odnosno kako bi uz pomoć kredita uspjeli da prevaziđu finansijske probleme, ne pitajući kolike su kamate. Kamatne stope su očigledno visoke, da ne kažem previsoke, a to je rezultat situacije u kojoj običan građanin od svojih redovnih prihoda ne može da preživi i pokušava da svoje probleme rješava kreditima. Takođe, činjenica da mikrofinansijske institucije i dalje opstaju, bez obzira na enormno visoke kamatne stope, samo govori da je situacija, što se tiče budžeta prosječnog građanina, teška, da ne kažem alarmantna i da su građani prinuđeni da trpi tolike kamate“, rekao je Lekić.

On smatra da je privredni sektor i dalje u situaciji da podiže nepovoljne kredite i da je najgore od svega to što se krediti troše za servisiranje potrošnje i vraćanje starih dugova.

Radi se o situaciji koja je aktuelna uopšte u državi, a koja se preslikala i na same građane kazao je Lekić.
On je podsjetio da u Crnoj Gori posluje veliki broj banaka, a prisutne su i MFI, ali, iako se radi o velikoj konkurenciji u bankarskom sektoru, očigledno je da banke dobro sarađuju međusobno, odnosno kreiraju slične bankarske proizvode i ponudu.

Gotovo nijedna banka se nije ugasila, već i dalje dobro posluju. Činjenica je da banke koje posluju na domaćem tržištu imaju daleko veće kamate u odnosu na banke koje posluju u drugim zemljama Evrope, ali tržište podnosi da se plaćaju visoke kamate. Takođe, i država se zadužuje po veoma visokim kamatnim stopama“, rekao je Lekić.

On je dodao da je iznos nenaplativih dugova visok, kao i obaveze koje ima država.
Osnovni razlog za više kamate u odnosu na zemlje EU je viša premija rizika zemlje, odnosno kreditni rejting države, kao i opšti makroekonmski uslovi.

Ekonomski analitičar Ana Nives Radović kazala je da je povećanje kamatnih stopa pojava koja uslijedi nakon što na finansijskom tržištu dođe do stabilizacije, odnosno okolnosti u kojem finansijski sektor više nije primoran da posebnim uslovima privlači korisnike kredita da se zadužuju kako bi privredna aktivnost bila podstaknuta.

Budući da je u pojedinim sektorima došlo do rasta privredne aktivnosti, reakcija kreditnih institucija bila je takva da su se posledice odluka banaka i finansijskih kuća prelile i na one subjekte čija platežna moć nije povećana. Riječ je o građanima, za koje su krediti postali manje povoljni, s obzirom da je njihova platežna moć ostala nepromijenjena. Ovi parametri nesumnjivo upućuju na mogućnost da u narednom periodu ipak očekujemo snižavanje kamatnih stopa ili stagnaciju, budući da na ovaj način subjekti u privrednom sektoru, naročito u malom biznisu, radije biraju da se ne zadužuju pod manje povoljnim uslovima, nego da štede, što stvara efekat začaranog kruga u kojem ne postoje uslovi za rast, a banke se dodatno štite od rizika“, kazala je ona.

Prosječna kamata na ukupne kredite 7,15 odsto

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u julu je iznosila 7,15 odsto i smanjena je na mjesečnom nivou za 0,08 procentnih poena, odnosno za 0,95 procentnih poena na godišnjem nivou.

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa MFI na ukupno odobrene kredite u julu je iznosila 20,76 odsto i niža je u odnosu na prethodi mjesec za 0,01 procentnih poena, a u odnosu na isti period prošle godine smanjena je za 0,22 procentna poena.

Dan

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *