Ko god bude ministar finansija u novoj vladi imaće težak zadatak, jer je finansijska konsolidacija neophodna i bez mjera stabilizacije, koliko god one bile bolne, neće se moći, kazali su Pobjedi ekonomski analitičari komentarišući ocjene Svjetske banke da se mora preduzeti ozbiljna fiskalna konsolidacija, jer javni dug može dostići 82,6 odsto.
Iz SB su sugerisali da bi trebalo revidirati politike zarada, socijalnih davanja, penzija i investicija. Analitičari su nedvosmisleni Crnoj Gori slijedi veliko spremanje u javnim finansijama.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže, za Pobjedu, da je fiskalna konsolidacija apsolutno neophodna i da je uz dinamiziranje ekonomskog rasta sa rastom zaposlenosti ključni izazov nove vlade.
“Od uspjeha u savladavanju tih izazova će zavisiti mnogo toga u crnogorskom društvu, ne samo u ekonomiji“, smatra Kostić.
Konsolidacija nije upitna, ali jesu načini njenog ostvarivanja.
“U fokusu rješenja koje sugerišu svjetske finansijske institucije je rigidan klasični pristup sa akcentom na restriktivnim mjerama koje podrazumijevaju visoku socijalnu cijenu stabilizacije. Čudno je da nema ni riječi o podsticajima ekonomskom rastu. Samo o štednji po svaku cijenu. Da se ne bi pogrešno razumjeli, mjere štednje su neophodne, ali da li treba akcenat samo na njima i u toj mjeri”, pita Kostić. Izrazito restriktivne mjere koje uzrokuju visoku socijalnu cijenu snižavaju ličnu potrošnju daleko je lakše propisati drugima nego sebi.
“Uz to, ekonomski rast kod nas je dobrim dijelom zavisan od potrošnje pa se njenim smanjenjem direktno utiče na njegovo usporavanje. Kako se sa time izboriti nema savjeta? Ipak, bez mjera stabilizacije se neće moći i ako nam se, naravno, to neće svidjeti, ali one trebaju biti blaže, kombinujući ih sa mjerama podsticanja ekonomskog rasta”, kaže on i dodaje da treba biti objektivan pa reći, to je daleko lakše predložiti nego ostvariti. Ipak, vrijeme klasičnog pristupa: jedan lijek za svaku ekonomiju bilo koje zemlje je passe i ozbiljna greška koju su mnogi platili srozavanjem standarda i ekonomskim nazadovanjem.
“To bi trebalo da imaju na umu i u svjetskim finansijskim i drugim institucijama. Sve se mijenja samo su finansijski modeli stabilizacije nepromjenjivi“, kaže Kostić.
Biće zanimljiv budžet za 2017.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže da ima izlaza, ali su bolni po građane i pred izbore ih nije dobro pominjati. Smatra da je posebno zanimljiv budžet za narednu godinu koji mora da podmiri stare obaveze i ispuni predizborna obećanja. Ko god bude ministar finansija neće mu, smatra, biti lako.
“Javni dug je glavni problem naše ekonomije. Zar je SB trebala to da nam kaže. Naš dug nije od juče, on stalno raste i dostiže 83 odsto. Nije problem dug za autoput, več činjenica da smo i bez tog kredita prešli zaduženost od 60 odsto BDP-a. Šta nas je to natjeralo da sa 35-40 odsto duga od prije nekoliko godina dođemo do ove zabrinjavajuće cifre”, poručuje Lekić.
Pobjeda
Ovo podizanje procenata kako odgovara Svjetskoj banci jer im niej prosao projekat brzih cesta je prosto previse panike zbog licnih interesa ljudi iz SB i MMF-a.
Pih, jos su uvijek na istoj platformi da izazivaju paniku i izazivaju recesije u zemljama u razvoju jer im se moze…