Kalač: I preduzeća se zadužuju kod kamataša

Dodajte komentar

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač kaže da se mora naći način za povećanje kreditne aktivnosti bankarskog sektora, bez obzira što je to složen proces, jer nerijetko mala i srednja preduzeća posežu za zaduživanjem na crnom tržištu novca.

Povećanje kreditiranja je moguće kroz jačanje uloge Investicionorazvojnog fonda, formiranje specijalizovane banke za kreditiranje u poljoprivredi, turizmu, izvozu, stanovništva, povećanje nivoa računovodstvene discipline i finansijskog izvještavanja u ekonomskom sistemu u cjelini. Što prije treba formirati i međubankarsko tržište što će ojačati ponudu kreditnih proizvoda, kazao je za Pobjedu bankarski ombudsman dr Halil Kalač, odgovarajući na pitanje na koji način povećati nivo kredita privredi.

Krediti padaju, depoziti rastu

Iz privrede uporno upozoravaju da ne samo što su kamate visoke, nego nema dovoljno ni kredita. Bez obzira na napredak u posljednje tri godine, banke ne predstavljaju dovoljan izvor kredita za razvoj privrede.To se, kaže ombudsman, najbolje vidi iz uporednih podataka iz maja ove godine kada su ukupni krediti iznosili 2,37 milijardi eura i bili su 1,5 odsto manji u odnosu na maj prošle godine. Za razliku od njih, depoziti su veći preko deset odsto.

Mala i srednja preduzeća posežu za zaduživanjem na crnom tržištu, pošto su njihova sredstva ograničena, a dobit većini ne garantuje da mogu ići u razvoj svojim kapitalom, objašnjava Kalač i podsjeća da u privredi i zapošljavanju dominiraju mala i srednja preduzeća.

U ovim preduzećima radi 67 odsto zaposlenih, a u velikim 23 odsto.

Kalač kaže da Centralna banka treba u okviru monetarne i kreditne politike jače da relaksira rezervisanja za kreditne gubitke, sagleda mogućnost privremenog korišćenja sredstava obavezne rezerve u funkciji podrške privredi, ali do nivoa koji neće ugroziti stabilnost sistema.

Neophodno je i da CBCG mjerama omogući lakše reprogramiranje NPL loših kredita. Novoodobrene kredite treba izdvojiti u posebnu klasifikacionu grupu, ako analize pokažu održivost biznis plana preduzeća, CBCG treba da definiše da banke moraju oslobađati kolaterale ukoliko se kredit značajno smanjio i u slučajevima gdje je to tehnički moguće, kako bi dužnik mogao brže da efektuira svoja sredstva, smatra Kalač.

Povećanje kreditne aktivnosti moguće je, kaže on, samo uz aktivno učešće države i međunarodnih institucija nadležnih za pomoć zemljama kandidatima za članstvo u EU. Nema sumnje, kaže Kalač, da je poželjno da banke budu osnovni izvor kreditnih sredstava i na tome treba istrajati.

Međutim, svaki administrativni pritisak na banke može rezultirati rizikom po banku, a to znači rizik i za sistem, upozorava bankarski ombudsman.

On smatra da sistemski rješenje treba tražiti kroz poboljšanje strukture ekonomskog sistema i to: afirmacijom preduzetništva, smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita (supstitucija uvoza), povećanjem izvoza, povećanjem stranih investicija, aktivnijim učešćem bankarskog sektora u poslovni život preduzeća, dodaje ombudsman. Komentarišući visoke kamatne stope i pored blagog pada, Kalač kaže da su one, pored profitne marže, zaštite od rizika, rezultat i više negativnih trendova u ekonomiji, od kojih su najznačajniji: visok spoljnotrgovinski deficit, nelikvidnost preduzeća, nestabilan trend stranih investicija, visok nivo rizika zemlje.

Kamate

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite je u junu ove godine iznosila 7,23 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 7,98 odsto. Na mjesečnom nivou, nominalna i efektivna kamatna stopa su zabilježile pad od 0,12 i 0,18 procenata respektivno. Na godišnjem nivou, nominalna kamatna stopa bilježi pad od 0,91 a efektivna od 1,03 procenta pokazuju podaci CBCG. Posljednji zvanični podaci CBCG pokazuju takođe da je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite u junu bila 5,96 odsto, a efektivna 6,72 odsto. Na mjesečnom nivou, i nominalna i efektivna kamatna stopa su zabilježile pad od 0,81 i 1,03 odsto respektivno. Na godišnjem nivou nominalna kamatna stopa je zabilježila pad od 1,58 a efektivna 2,13 procenta.

Kalač kaže da je i dalje veoma visok SPRED razlika između aktivnih (na ukupno odobrene kredite) i pasivnih kamatnih stopa.

Ona je po zvaničnim podacima u maju iznosila 7,04 odsto i na nižem je nivou u odnosu na prethodni mjesec (7,09 odsto), kao i u odnosu na isti period prethodne godine (7,49 odsto), kaže Kalač.

Preduzeća: Visoke kamate i kolaterali, a kratak grejs period

Kalač podsjeća da je dugačak spisak primjedbi preduzeća na račun banaka.
Oni se uporno žale na otežan pristup kreditima zbog visoke kamatne stope, visine kolaterala i dužine grejs perioda.

Kamatne stope na kredite su, prema mišljenju poslodavaca, neopravdano visoke pa ne ostavljaju prostora za profit i akumulaciju, što ugrožava poslovanje. Niže kamatne stope bile bi, kažu poslodavci, bolje i za društvo u cjelini, jer bi uslijedile inicijative i otvaranje novih radnih mjesta. Problem je i to što obezbjeđenje kredita višestruko nadmašuje visinu zaduženja, što, kako kažu, predstavlja veliku teškoću u ispunjavanju uslova za dodjelu kredita. Problem je i nespremnost banaka da kon tinuirano oslobađa djelove hipotekovane imovine u skladu sa uvećanjem vrijednosti hipoteke. Time se zarobljava imovina preduzeća usporava se koeficijent obrta i preduzeće nepotrebno trpi trošak, pojašnjava Kalač primjedbe iz privrede.

Malim i srednjim preduzećima veoma je bitan i grejs period.

Dužina grejs perioda kredita je bitna jer nijesu u stanju da odmah krenu sa otplatom anuiteta rata iz opravdanih razloga. Banke nerado ulaze u aranžmane koji zahtijevaju duži grejs period od šest mjeseci. Čak i tada najčešće se plaća kamata u toku grejs perioda, što u suštini nije olakšanje, jer su kamate, zbog načina obračuna komfornom metodom, visoke u početku amortizacionog perioda, upozorava Kalač.
Banke: Loša pravna zaštita, frizirani finansijski izvještaji

I banke, koje su oprezne, imaju niz primjedbi na preduzeća, frizirane finansijske izvještaje, lošu pravnu zaštitu povjerilaca, nelikvidnost preduzeća, lošu kreditnu istoriju, visoku kolateralizaciju…

Zbog neefikasne pravne zaštite povjerioca banke izbjegavaju da uzimaju nekretnine kao hipoteku ili fiduciju, ukoliko nijesu vrlo kvalitetne. Čak i tada postoji bojazan kod banaka jer prosječno sticanje hipotekovane nekretnine traje više godina, objašnjava Kalač.

Nelikvidnost je veliki problem privrede i pored pozitivnih stopa rasta BDP posljednjih godina.

Na 31. avgust ove godine, u blokadi je bilo 15.222 izvršnih dužnika što je u odnosu na mjesec ranije, kad je bilo u blokadi 15.189, više za 0,22 odsto. Na kraju avgusta ova preduzeća su bila u blokadi 605,9 miliona, što je u odnosu na kraj jula, kada je dug iznosio 590 miliona eura, više za 2,69 odsto. Niska likvidnost u privredi utiče na to da se kreditne obaveze preduzeća izvršavaju sa kašnjenjem, ili se čak i ne izvršavaju u dužim periodima, što banke tjera na vrlo konzervativan odnos prilikom odobravanja kredita, pojašnjava ombudsman.

Visoka kolateralizacija kredita je posljedica više ovih faktora što se može riješiti boljom zaštitom povjerioca i modifikovanjem kriterijuma CBCG.

Ovaj problem su preduzeća prepoznala kao jedan od ključnih problema u dobijanju kredita od banaka. Banke nerado vrše izmjene kolaterala u slučaju da njegova vrijednost poraste usljed ulaganja kredita u investiciju razvijenu na početnom kolateralu zemljište pretvoreno u stambeni ili poslovni prostor, kaže on.

U Crnoj Gori se ukorijenila navika da se finansijski izvještaji friziraju kako bi se izbjeglo plaćanje poreza na dobit ili iz nekog drugog razloga.

Formirala se svijest čak i kod mlađih preduzetnika da su finansijski izvještaji samo puka forma koju je potrebno ispuniti, a ne realna potreba samog preduzetnika i njegovog biznisa. To je razlog da službe rizika u bankama imaju konflikt sa onima koji traže kredit, objašnjava Kalač.

Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *