CBCG: Još nema zahtjeva za spajanje banaka, ali je očekivno da će ih biti

Dodajte komentar

Centralnoj banci za sada nije stigao ni jedan zahtjev za statusnu promjenu banaka koje posluju u Crnoj Gori, ali je, kako kažu, realno očekivati da ih bude.

Centralna banka u ovom trenutku nije dobila nijedan zvaničan zahtjev za statusne promjene banaka. Procesi statusnih promjena banaka, odnosno spajanje, pripajanje, prodaja su svojstveni svim tržišnim ekonomijama. Njih je bilo u prošlosti u Crnoj Gori i realno je očekivati da će ih biti u budućnosti, kazali su Pobjedi iz Centralne banke odgovarajući na pitanje da li ima interesovanja za spajanje nekih većih banaka na crnogorskom tržištu, o čemu se u posljednje vrijeme govori.

Iz Centralne banke su kazali da su banke u Crnoj Gori stabilne i visoko likvidne.

Bankarski sistem za pola godine ostvario profit od 14,1 milion eura. Uskoro bi trebalo da budu poznati i rezultati poslovanja i za treće tromjesečje.

Od 15 banaka, devet je za pola godine imalo pozitivan finansijski rezultat od 16,1 milion eura, dok je šest banaka bilo u minusu od 2,1 milion eura. Najbolji rezultat ostvarila je Erste banka, koja je bila u plusu 4,1 milion eura, zatim NLB četiri miliona, Sosijete ženeral 3,7 miliona i Hipotekarna 2,5 miliona. Pola godine je sa profitom od 807.000 eura završila i Prva banka, Zapad 326 hiljada, CKB 273 hiljade, Atlas 276 hiljada i Adico 185 hiljada. Gubitak je zabilježila Komercijalna banka 816 hiljada, Zirat 684 hiljade, Invest 310 hiljda, Azmont 217 hiljada, Univerzal 99 hiljada i Lovćen 60 hiljada eura.

Savjet CBCG je na posljednjoj sjednici konstatovao da je poslovanje banaka stabilno, solventno i likvidno, da je nastavljen trend smanjenja nekvalitetnih kredita, kao i aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Nekvalitetni krediti su na kraju juna činili 11,8 ukupnih kredita i bili su manji za 24,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

CBCG je tada saopštila da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite (7,98 odsto) smanjena je za 1,03 procentna poena i prvi put od kada se statistički prati je pala na nivo ispod 8 odsto, a na novoodobrene kredite (6,72 odsto) je opala za 2,13 procentnih poena u odnosu na jun 2015. godine.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *