CBCG o “švajcarcima”: Nijesmo učestvovali u koruptivnim radnjama

1 komentar

Proizvoljne i neargumentovane optužbe da je Centralna banka i njeno rukovodstvo učestvovala u koruptivnim radnjama i na tim osnovama sarađivala sa “Hypo Alpe Adria bankom“ su apsolutno neistinite i kao takve ih, sa indignacijom, odbacujemo, poručili su iz ove institucije.

Saopštenje prenosimo u cjelosti

Povodom niza neistinitih, neargumentovanih i tendencioznih napada na Centralnu banku zbog njenih stručnih stavova vezanih za rješavanje problema kredita odobrenih u švajcarskim francima, izrečenih na sjednici Četvrtog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore održanoj 30. avgusta 2016. godine, održana je sjednica Savjeta CBCG. 

U cilju zaštite dugo sticanog ugleda Centralne banke Crne Gore kao nezavisne institucije, Savjet Centralne banke ukazuje da iznijeti napadi predstavljaju tendenciozno obmanjivanje javnosti, koje je usmjereno na postizanje nekih drugih ciljeva. Proizvoljne i neargumentovane optužbe da je Centralna banka i njeno rukovodstvo učestvovala u koruptivnim radnjama i na tim osnovama sarađivala sa “Hypo Alpe Adria bankom“ su apsolutno neistinite i kao takve ih, sa indignacijom, odbacujemo.

Upravo suprotno iznijetim optužbama, a u skladu sa svojom ustavnom i zakonskom ulogom, Centralna banka je, od samog nastanka problema sa kreditima odobrenim u švajcarskim francima u kontinuitetu, profesionalno i na konstruktivan način iznosila svoje stručne stavove i ukazivala na moguća primjenljiva i pravedna rješenja. Svoju profesionalnost i odgovornost Centralna banka je iskazala i u postupku donošenja Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR u julu 2015. godine, kao i u postupku razmatranja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR čije je donošenje u toku, dajući puni doprinos unapređenju predloženih rješenja. 

U cilju objektivnog informisanja javnosti, a zbog značaja pitanja koje je bilo predmet skupštinske rasprave, Centralna banka još jednom ističe činjenice kojima se demantuju iznijete neistinite tvrdnje, i to:

– Netačna je tvrdnja da je Centralna banka promovisala kredite u švajcarskim francima. Naprotiv, Centralna banka je još 4. decembra 2006. godine ukazala da korisnici kredita zaključivanjem ugovora o kreditu u švajcarskim francima preuzimaju valutni rizik, zbog eventualne promjene kursa švajcarskog franka;

– Netačna je tvrdnja da ne postoji metodologija za obračun kamata,  jer postoji univerzalno prihvaćena metodologija (složeni kamatni račun i dekurzivni metod obračun), koja je bazirana na pravilima finansijske matematike i sadržana u „Odluci o načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope“. Problem je u tome što bi se primjenom ove metodologije na rješenja predložena u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure, pojedine kategorije korisnika kredita dovele u neravnopravan položaj. Primjera radi,  primjenom načina obračuna iz Predloga zakona, za dva ista kredita od po 100.000 eura, odobrena na isti dan sa istim rokom otplate i sa istom kamatnom stopom, razlika između ostatka duga korisnika kredita čiji kredit nije ustupljen trećem licu i korisnika kredita čiji je kredit ustupljen tom licu,  može iznositi i preko 20.000 eura. Na ovaj način se favorizuju korisnici kredita koji nijesu uredno izmirivali svoje obaveze i čija su potraživanja po tim kreditima ustupljena trećem licu;

– Netačna je tvrdnja koja je stvorila percepciju u javnosti da su krediti u švajcarskim francima uzimani isključivo radi rješavanja stambenih potreba građana, o čemu najbolje govore podaci da od 129 ustupljenih kredita na 15 najvećih kredita koji su dati u poslovne svrhe, otpada više od 75 odsto vrijednosti svih ukupno ustupljenih kredita, što je više od 50.000.000 eura. Preciznije, prosječna vrijednost ovih 15 kredita je oko 3,33 miliona eura;

– Netačna je tvrdnja da je kredite u švajcarskim francima odobravala isključivo „Hypo Alpe Adria banka“ u zemljama u kojima je poslovala, jer je ove kredite odobravalo više banaka, i to u velikom broju zemalja – Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Francuskoj, Madjarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Luksemburgu, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i dr. Takođe, u Crnoj Gori su ovi krediti imali najmanju zastupljenost u odnosu na druge zemlje (u Crnoj Gori 762 kredita, u Srbiji oko 23.000 kredita, u Hrvatskoj preko 60.000, u Poljskoj blizu 700.000, u Sloveniji oko 10.000, u BiH preko 5.000 itd.);

– Netačna je tvrdnja da se kod kredita u švajcarskim francima radi o apsolutno ništavnim pravnim poslovima, jer je ova tvrdnja suprotna važećem zakonodavnom okviru koji uređuje ovu oblast;

– Netačna je tvrdnja da je „Hypo Alpe Adria banka“ bez naknade ustupila svoja potraživanja po osnovu dijela kredita odobrenih u švajcarskim francima privrednom društvu „Hypo-Alpa-Adria Development“ DOO Podgorica (sada „Heta Asset Resolution“  DOO Podgorica),  jer je  „Hypo Alpe Adria banka“ za iznos ustupljenih potraživanja od 66.698.000 eura naplatila 54.103.000 eura, o čemu postoji odgovarajuća dokumentacija.

Ovo je reagovanje samo na neke od brojnih neargumentovanih i neistinitih optužbi izrečenih na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, koji dovoljno uvjerljivo govore o namjeri onih koji su ove optužbe izrekli.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • Ups, frajlice se uvrijedile.
    Tacno je da poslanici DF-a juce nisu bili korektni, sta je tu novo ili uvrjedljivo. Takodje je tacno da se ugled gradi godinama i decenijama ali gubi preko noci. CB CG je izgubila ugled i reputaciju stabilne institucije vise od godinu koliko dosljedno sprjecava bilo kakvu primjenu zakona o CHF-u. Najjaca institucija sistema je samostalnim odsustvom postala rizik u sistemu i to ni jedna press izjava ne moze sakriti, a najmanje jalovi sastanci Savjeta CB CG. Kasno Marko na Kosovo stize, ako se slijedi legenda. A po istoriji nije ga bilo ni na vidiku.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *