Skoro pola milijarde ljudi živi u državama sa negativnim kamatama, što je faktor koji bi mogao prouzrokovati povratak na “keš” društvo, ocjenjuje S&P Global.
Negativne kamatne stope su uvedene kako bi se novac sa računa u bankama slio u ekonomiju.
U teoriji, referentna kamatna stopa koju određuje centralna banka obeshrabruje štediše da drže sredstva u bankama zbog negativnog prinosa i ohrabruje banke na kreditiranje, prenosi američka televizijska stanica Si-En-Bi-Si.
Centralne banke u Japanu, eurozoni i još nekoliko evropskih zemalja uvele su negativne kamatne stope, što je ukupan iznos državnih obveznica u svijetu sa negativnim prinosom poguralo na 11.000 milijardi dolara.
Osim dodatne potrošnje, negativne kamate bi mogle da prouzrokuju da potrošači svoj novac “uskladište” van zvaničnog bankarskog sektora.
Si-En-Bi-Si navodi da veliki broj domaćinstava u Japanu čuva novac u sefovima, primjećujući i da je prodaja mini-sefova porasla otkako je Banka Japana početkom ove godine uvela negativne kamate.
