Ove nedjelje u tekstu pišemo o mogućim oblicima manipulacija na Berzi. Najčešće manipulacije koje se pojavljuju su:
Fiktivna prodaja (wash sale) je oblik berzanske manipulacije koja u stvari i ne predstavlja pravu prodaju, jer hartije od vrijednosti ne mijenjaju vlasnika. Na primjer, ukoliko neki investitor želi da nabavi akcije ispod tržišne cijene, fiktivna prodaja može stvoriti iluziju opadanja cijene. Investitor će sopstvene akcije prodavati i kupovati po nižoj cijeni od tržišne koristeći fiktivna imena i nekoliko različitih brokera. Ove će cijene postati javni zapis na berzanskim izveštajima kreirajući iluziju da cijene padaju. Tako će obični akcionari početi da prodaju akcije po nižoj cijeni od tržišne ne uviđajući prevaru.
Prazna prodaja (short sale) je prodaja hartija od vrijednosti koje investitor ne posjeduje (kaže se da on tada zauzima kratku poziciju). On očekuje da će cijena padati omogućujući mu da nabavi hartije od vrijednosti po novoj, nižoj cijeni i onda proda po višoj cijeni koju je prethodno ugovorio. Tako prodavac koji prodaje na prazno profitira od pada cijena.
Investitor stvara korner (corner) kada kupi sve akcije nekog emitenta koje su na prodaju stičući tako jedini izvor ponude. Ovaj monopolista može tada proizvoljno povećati cijenu tog finansijskog instrumenta jednostavno njegovim neiznošenjem na tržište. Mnogi učesnici na strani tražnje tada će podići cijenu u nastojanju da privole ponuđača da izađe na tržište. Cjenovni manipulatori tako mogu ostvariti veliku dobit. Ili, pak mogu stvoriti korner u nadi da će uhvatiti u zamku prodavca koji je zauzeo kratku poziciju i koji mora da nabavi akcije kako bi ispunio obavezu iz ugovora.
Talasanje (churning) predstavlja zloupotrebu klijentovog povjerenja za ličnu korist brokera koji čestim i velikim transakcijama koje su nesrazmjerne veličini i prirodi klijentovog računa ostvaruje veliku zaradu. Brokeri ostvaruju profit od talasanja, jer oni zarađuju proviziju na svaku kupovinu i prodaju, bez obzira da li klijent zarađuje ili gubi. Talasanje se obično javlja kada broker nudi klijentima naduvane preporuke koje klijente motivišu da daju naloge za prodaju ili kupovinu.
Pul (pul) je formalno ili neformalno udruženje dvije ili više osoba sa ciljem stvaranja profita preko manipulacija cijenama. U osnovi postoje dvije vrste pulova: trgovinski i opcioni. Trgovinski pul nastoji da nabavi akcije neke kompanije, tiho i diskretno, kako se ne bi širio publicitet o njoj i potpomogao rast cijena njenih akcija. Kada se sakupi veliki broj akcija onda slijede aktivnosti podizanja rejtinga kompanije preko glasina ili pak preporuka od strane brokera koji su članovi pula. Kada se ostvari dovoljno visok nivo tražnje pul nastoji da likvidira portfolio, ali uz veliku diskreciju kako se ne bi srušio postojeći talas optimizma. Pul zatim može vršiti praznu prodaju očekujući da će im pad cijena donijeti još veću zaradu. Opcioni pul pokušava da dobije sve ili većinu hartija od vrijednosti po povoljnim cijenama u sklopu opcionog ugovora.
Mnogi opcioni pulovi imaju u svome članstvu direktore firmi koji će lobirati u svojim kompanijama za sklapanje opcionih ugovora sa svojim pulom. Kada tržišna cijena dostigne viši nivo od opcione, pulovi će prodajom akcija ostvariti veliku zaradu na osnovu razlike u cijeni.
