Nedjeljna škola berze: Bihejvioralne finansije

Prirodan nastavak naše priče iz prethodnih tekstova, u kojima smo govorili o vrstama analiza kojima se pripomažu investitori prilikom donošenja odluka, je bihejvioralna analiza.

U prethodnim tekstovima smo govorili o fundamentalnoj i tehničkoj analizi, koje su u svojoj osnovi imale manipulaciju određenim egzaktnim podacima u cilju predviđanja budućih događaja. Za razliku od njih, bihejvioralna analiza je nešto drugačija.

Bihejvioralna analiza istražuje učinak emocionalnih faktora na ekonomske odluke pojedinaca i institucija, te posljedice takvog ponašanja na tržišne cijene, profitabilnost i raspodjelu sredstava. Drugim riječima, bihejvioralne finansije izučavaju uticaj psihologije na tržišne učesnike i njihov efekat na efikasnost tržišta.

Fundamentalna i tehnička analiza pored nesaglasnosti koje su očigledne imaju par zajedničkih karakteristika. Najbitnija zajednička karakteristika ove dvije analize je upravo to što obije polaze od hipoteze da su učesnici, kako donosioci odluka unutar institucija, tako i sami investitori na tržištu, pokretani racionalnim motivima u donošenju odluka tj. da su hommo economicus-i. Racionalan donosilac odluke u normativnoj teoriji odlučivanja je pojedinac koji uvijek nastoji da maksimizira ličnu korist. Drugim riječima, racionalni donosilac odluka bira primjenom kriterijuma maksimalne korisnosti ili maksimalne očekivane korisnosti. Ekonomski čovjek (homo economicus) je teoretska kategorija po kojoj se svaki potrošač (ali šire shvaćeno i svaki čovjek donosilac ekonomskih odluka) ponaša racionalno u uslovima potpune konkurencije na tržištu. To znači da je on upoznat sa svim alternativama, sposoban je da procenjuje troškove i koristi i identifikuje za njega najbolje alternative.

Niz autora je primjećivao da se rezultati kako fundamentalne tako i tehničke analize moraju korigovati u odnosu na razne specifičnosti. Na kraju je shvaćeno da su činioci specifičnosti i u kompaniji i na samom tržištu ljudi, a ljudi često prave sistematske greške u rasuđivanju, koje ih vode manje racionalnom ponašanju. Zaključeno je upravo da se zbog ograničene racionalnosti kod pojedinca, radi preciznosti analize, moraju uzeti i drugi faktori psihološkog tipa. Ograničena racionalnost je posljedica nekompletnosti ljudskog znanja zbog:

  1. nedostatka ili asimetričnosti informacija;
  2. neposobnosti da se prikupljene informacije obrade.

Nedostatak informacija posljedica je neizvjesnosti i složenosti okruženja. Nesposobnost da se prikupljene informacije obrade posljedica je biološko – psiholoških, tj. mentalnih granica donosioca odluka i nedostatka vremena da se na bazi prikupljenih informacija donesu odluke sa najboljim ishodom. Osim ovih činilaca i neki drugi psihološki faktori, najčešće određene grupe emocija, predstavljaju relevantne faktore pri donošenju odluka. Emocije koje najčešće utiču na naše investicione odluke su strah, panika i pohlepa. One su u velikoj mjeri prisutne kod svih investitora i onemogućuju ih da potpuno racionalno donose odluke.

U praksi se bihejvioralna analiza primjenjuje kroz analiziranje određene kompanije i kroz analiziranje tržišnih učesnika. Kod analize tržišnih učesnika vodimo računa o profilima ličnosti investitora na tom tržištu. Nije rijetka situacija na razvijenim tržištima da upravo zbog ovog aspekta analize i procesa donošenja odluka, investicioni menadžeri i brokeri rade analizu profila ličnosti za investore koje zastupaju.

Kada je u pitanju bihejvioralni aspekt analize neke kompanije, vodi se računa o analizi psihologije i raspoloženja ne samo menadžmenta, već svih stejkholdera u datoj kompaniji. Pretpostavka je da se kroz određene obrasce ponašanja mogu anticipirati trendovi vezani za tržišnu vrijednost akcija date kompanije. Kao primjer se uzima najčešće trgovina akcijama od strane raznih nivoa menadžmenta u kompaniji. Ukoliko dođe do kupovine akcija kompanije od strane nekog od top menadžera iste, ili do nekog vida aktiviranja call opcija koje su čest instrument za motivaciju menadžmenta i izgradnju osjećanja pripadnosti u zapadnom sistemu, možemo zaključiti da se očekuje neki pozitivan iskorak u poslovanju, koji će takođe imati i uticaj na cijenu akcija u budućnosti.

Zbog nepristupačnosti većeg obima informacija, ali i zbog toga što je egzaktnost analize diskutabilna, bihejvioralna analiza je najčešće korišćena kao korektivni faktor neke druge analize, a rijetko kao potpuni oslonac za donošenje investicionih odluka. Ovaj vid analize posebno može da bude zanimljiv na tržištima u razvoju, kakvo je i naše, na kojima je nerijetka pojava donošenje investicionih odluka na bazi stihijske procjene ili emocionalnih i psiholoških faktora.

Check Also

Apple će platiti preveliku cijenu američkih sankcija Huawei-u

Apple bi mogao imati velike probleme zbog stavljanja Huaveija na crnu listu Amerike. Naime, svjetska …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *