Nedjeljna škola berze: Preuzimanje drustava i istiskavanje manjisnkih akcionara

Dodajte komentar

U današnjem tekstu ćemo govoriti o vanrednim pravnim poslovima na tržištu kapitala. Riječ je o poslovima kojima se pribjegava u momentima kada investitori ulaze u proceduru sticanja kontrolnog ili kvalifikovanog učešča u kapitalu nekog društva.

Ovu temu u formalno pravnom okviru u našem privrednom sistemu obrađuje Zakon o preuzimanju akcionarskih društava. Ovim Zakonom se pokušalo omogućiti investitorima da u pojedinim društvima dođu do nekog kvalifikovanog učešća ili većinskog paketa vlasništva, na javan i transparentan način. Sama suština ovog Zakona je da dopuni Zakon o privrednim društvima u dijelu zaštite manjinskih akcionara.  Dva odvojena pravna posla kojima se bavi ovaj zakon su preuzimanje akcionarskih društava i istiskivanje manjinskih akcionara – takozvani Squeeze out.

Preuzimanje je pravni posao tj. obaveza akcionara da kada na neki način, sam ili zajedno sa povezanim licima, dođe do određenog procenta vlasništva, ostalim akcionarima ponudi da od njih otkupi akcije. Kritičan procenat vlasništva koji nameće obavezu za otkup je onaj procenat koji akcionaru omogućava veći uticaj, kako na izbor organa, tako i na donošenje drugih bitnih odluka vezanih za jedno društvo. U  našem Zakonu navedeno je da je sticalac obavezan da kada njegovo vlasništvo ili vlasništvo zajedno sa povezanim licima pređe 40%, mora sprovesti postupak preuzimanja. Dalje se u Zakonu navodi koji su slučajevi kada se može odstupiti od ovog pravila, a najbitniji je taj da sticalac nije obavezan da uđe u postupak preuzimanja ako je preko 40% vlasništva stekao kupovinom akcija sa namjerom dalje preprodaje (za preprodaju ima rok od 45 dana). Drugi bitan izuzetak je da sticalac nije u obavezi da izvrši preuzimanje, ako je učešće od preko 40% stekao pri direktnoj kupovini akcija Društva od Države.

Preuzimanje se obavlja javnom ponudom koja svim preostalim akcionarima daje jednaka prava za eventualnu prodaju akcija. Svi bitni elementi javne ponude su precizno navedeni u Zakonu, a posebna pažnja se povela o ograničenjima vezanim za formiranje cijene po kojoj će se vršiti otkup akcija. Takođe je zakonom predviđeno da po završetku procesa javne ponude, a ukoliko učešće sticaoca pređe 75%, postoji obaveza sticaoca prema preostalim akcionarima da, ukoliko oni to žele, mora otkupiti i njihove akcije u roku od 15 dana.

Drugi pravni posao koji se navodi u našem Zakonu je, za razliku od preuzimanja čija je prvenstvena funkcija zaštita manjinskih akcionara, posao koji ide u korist sticaocu ili većinskom akcionaru. Riječ je o poslu koji se u literaturi naziva istiskivanje manjinskih akcionara ili squeeze out. Ova vrsta posla na tržištu kapitala najpopularnija je kada većinski vlasnici žele da neko akcionarsko društvo prvo svedu na jednočlano i na taj način steknu formalno pravnu mogućnost za transformaciju navedenog društva iz akcionarskog u društvo sa ograničenom odgovornošću.

Prinudnom prodajom ili istiskivanjem manjinskih akcionara naš Zakon o preuzimanju se bavi članom 39. U datom članu se navodi da u slučaju da sticalac i sa njim povezana lica, kupovinom akcija putem javne ponude ili na drugi način u iznosu od 95% od ukupnog kapitala društva, imaju pravo da pokrenu postupak istiskivanja, u roku od tri mjeseca od dana okončanja javne ponude. Zakon je predvidio da cijena prilikom preuzimanja mora biti veća ili jednaka cijeni na javnoj ponudi o preuzimanju.

Samoistiskivanje se obavlja na način da sticalac najkasnije tri mjeseca od završetka javne ponude o preuzimanju na kojoj je svoje vlasništvo u društvu uvećao na minimum 95% vlasništva kapitala, obavještava Centralnu depozitarnu agenciju o svojoj namjeri o istiskivanju. Dalja procedura nalaže da je sticalac dužan da obavijesti preostale akcionare o svojoj namjeri kroz najmanje dva štampana medija. Sljedeći korak je da sticalac na poseban račun kod CDA uplaćuje cjelokupnu sumu neophodnu za okončanje ovoga posla, koju će dalje CDA rasporediti manjinskim akcionarima proporcionalno njihovom učešću u ostatku kapitala. Kada se pokrene postupak istiskivanja, manjinski akcionari moraju ustupiti svoje akcije po već navedenim uslovima.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *