Dežurni krivac: Za šta je sve odgovoran Vladimir Putin?

Dodajte komentar

Bregzit, navijački neredi u Francuskoj, migrantska kriza – samo su dio problema za koje, sudeći po pisanju zapadnih medija, krivicu snosi lično Vladimir Putin.

Međutim, običaj da se upire prstom u ruskog predsjednika prisutan je već godinama unazad. Građani Velike Britanije izglasali su Brexit – istupanje zemlje iz Evropske unije, i to je naravno Putinovih ruku djelo, baš kao i neredi fudbalskih navijača u Lilu.

Jedan moj prijatelj iz Njemačke mi je rekao: U Bavarskoj su se desile poplave. Opšti utisak je da si ti i za to kriv“, – našalio se nedavno Putin, koji je, da parafraziramo jednu rusku pošalicu, u posljednje vreme dežurni krivac za sve – nevrijeme, kišu, grad, oluju, cunami i poplave, a osim prirodnih, i za sve društvene katastrofe koje se dešavaju na globalnom planu.

Putin izveo Britaniju iz EU

Pobjeda pristalica Bregzita je pobjeda Vladimira Putina, uvjeren je bivši američki ambasador u Rusiji Majkl Makfol. Ruski predsjednik nije odgovoran za rezultate glasanja, ali oni se poklapaju sa njegovim ciljevima u Evropi, napisao je Makfol na svom Tviter nalogu. Jedan od pratilaca postavio je pitanje da li Putin uvjek pobjeđuje. “Ne uvjek, ali ovo je ogromna pobeda za njegovu spoljnu politiku, mora se priznati“, – odgovorio je bivši američki ambasador. “Putin nije kriv! Kriv je Kameron. Putin je prosto pobijedio“, zaključio je on.

Istog dana šef diplomatije Velike Britanije Filip Hamond izjavio je da su rezultati referenduma obradovali lidera Ruske Federacije. Na nedavnom Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu strane novinare više nego bilo šta drugo zanimalo je mišljenje Putina o Bregzitu. U jednom trenutku, umoran od ponavljanja kako je Rusiji potrebna jaka Evropa, ruski predsjednik je odgovorio: “Mislim da nije korektno uvlačiti Rusiju u svaki problem, posebno tamo gdje mi nemamo nikakve veze i na taj način stvarati od Rusije nekakvog bauka. Tako inteligentni ljudi ne rade”.

Posle novih optužbi, Putin je odlučio da lično odgovori britanskom premijeru Dejvidu Kameronu, zamerajući mu nizak nivo političke kulture. “Mi se nikada nismo miješali, niti izražavali svoj stav tim povodom. Držali smo se korektno i pratili razvoj situacije. Ali ni na koji način nismo uticali na taj proces, niti smo to pokušavali“, izjavio je Putin.

Organizator nereda u Francuskoj

Kremlj nije uticao samo na rezultate referenduma u Ujedinjenom kraljevstvu, već i na nerede u Francuskoj tokom Evropskog prvenstva u fudbalu, uvjereni su visoki funkcioneri EU, prenosi britanski Gardijan. Uoči meča Rusije i Engleske 11. juna u Marseju, sukobile su se dvije grupe navijača, a neredi su se nastavili i tokom i po završetku utakmice. Tokom navijačkog divljanja jedan navijač je izgubio život, više od 30 je povrijeđeno, dio huligana je deportovan, dok su nekolicina završila u pritvoru. “Ovi događaji predstavljaju nastavak hibridnog rata koji je pokrenuo Putin“, ocJenjuje list, napominjući da su mnogi navijači ruske reprezentacije bili dIo bezbJednosnih struktura povezanih sa režimom Vladimira Putina, budući da je uočljiva njihova visoka organizovanost i koordinisanost. Takva taktika Moskve ima dva cilja – demonstraciju sile i jačanje uvJerenja kod građana Rusije da je cijeli svijet nastrojen protiv Rusije, zaključuje Gardijan.

Na pitanje o ruskim navijačima koji su učestvovali u neredima na šampionatu Evrope, Putin je, s izvjesnom dozom ironije, odgovorio: “Ja stvarno ne razumijem kako je 200 naših navijača moglo da prebije nekoliko hiljada Engleza“.

Poslao migrante u Evropu

Nekolicina evropskih zvaničnika tvrdi da je Rusija doprinijela i rastućoj migracionoj krizi. Tim povodom, Kremlj se optužuje za jačanje antimuslimanskih osjećanja i desničarskih partija u ovom, za Evropu prelomnom trenutku. Putin već duže vrijeme čini sve da oslabi Evropsku uniju i NATO, piše analitičar Forbsa Anders Kor. Trenutno on to pokušava da postigne uz pomoć talasa izbjeglica iz Sirije, koji bježe u zemlje Unije zbog dejstava Moskve u bliskoistočnom regionu.

S druge strane, Putin je više puta ukazivao da je sadašnja kriza bila očekivana. Moskva odavno upozorava da će miješanje u unutrašnja pitanja zemalja Bliskog Istoka i Severne Afrike dovesti do ogromnog broja izbjeglica iz tih regiona.

Uticao na referendum u Holandiji

Referendum u Holandiji kojim su građani te zemlje odlučno rekli „ne“ ratifikaciji sporazuma o asocijaciji Ukrajine i Evropske unije, predstavlja dupli šamar EU, ocjenjuje Špigl, navodeći da je to još jedna pobjeda ruskog predsjednika, kao i svih onih koji se nadaju skorom raspadu Unije.

Referendum u Holandiji je pokazao da je uticaj Rusije u Evropi mnogo ozbiljniji od puke propagande, primjećuje letonski portal IR u članku „Putinovi prijatelji u Holandiji i Letoniji“.

Političari zapadnih zemalja sve otvorenije govore o podršci Rusije radikalnim političkim organizacijama i njihovim kampanjama u Evropi, navodi se u tom članku. Kancelarka Anegela Merkel naložila je rukovodiocima bezbjednosnih službi da provjere uticaj Rusije u njemačkim sredstvima javnog informisanja. Istovremeno, i američka CIA pokrenula je istragu o uticaju Rusije na politička kretanja u Evropi u posljednjih deset godina.

Na pitanje o holandskom referendumu, Dmitrij Peskov, pres-sekretar ruskog predsjednika, izjavio je da je riječ o unutrašnjem pitanju te zemlje. “Kod njih, dakle, postoji sumnja i nepovjerenje, kao što su i signalizirali svojim glasanjem, ali za nas je nedopustivo bilo kakvo miješanje u to“, poručio je Peskov.

Probudio Karabah

U noći 2. aprila došlo je do zaoštravanja sukoba u Nagorno-Karabahu. Otpočele su žestoke oružane borbe, nakon čega su se zaraćene strane uzajamno optuživale za narušavanje primirja. Ovo bi mogla biti ruska provokacija, napisao je na svojoj Fejsbuk stranici guverner Odese Mihail Sakašvili.

Ovaj konflikt očigledno nije u interesu Jermenije ili Azerbejdžana i ono što se desilo liči na rusku provokaciju. Jasno je da Putin koristi trenutke slabosti američke administracije kako bi izazvao ozbiljne probleme. Moskva se odavno sprema na odmrzavanje konflikta u Karabahu“, ocijenio je bivši gruzijski predsjednik.

Zašto? Sakašvili vjeruje da Moskva cilja na azerbejdžansku naftu i gasovode, kako bi uskratila Evropi alternativne izvore energije.

Razvio maglu kod Smolenska

Svake godine na dan tragedije kod Smolenska, poljska strana već tradicionalno krivi Kremlj za nesreću u kojoj je poginuo poljski predsjednik Leh Kačinjski i još 95 osoba. Ministar odbrane Poljske Antoni Mačerevič izjavio je da je avionska katastrofa kod Smolenska 10. aprila 2010. godine bila teroristički napad s ciljem da se Poljska ostavi bez rukovodstva. “To nije bila slučajnost. Let je od samog početka kontrolisan iz Moskve“, istakao je Mačerevič.

Ruska i poljska istraga nadležnih komisija ustanovile su da je za pad aviona kriv prije svega pokušaj pilota da sleti u nemogućim vremenskim uslovima po gustoj magli na tehnički neopremljen vojni aerodrom u Smolensku zbog žurbe i uz posredni pritisak generala da visoka delegacija ne zakasni na komemoraciju u Katinskoj šumi povodom 70. godišnjice strijeljanja 20.000 poljskih vojnih zarobljenika u proljeće 1940. godine.

Ipak, poljska strana ne vjeruje u rezultate zvanične istrage i više puta mogle su se čuti čak i optužbe da je Moskva izazvala maglu koja je dovela do avionske katastrofe.

Srušio TV toranj u Švedskoj

Kremlj je svoje prste umiješao i u lokalne probleme u Švedskoj. Sredinom maja istraživač Švedske vojne akademije Hans Brun u jednom intervjuu okrivio je Moskvu i ruske diverzante za pad TV tornja visokog 330 metra u blizini grada Boras. Ruska ambasada u toj zemlji odbacila je optužbe o umiješanosti Rusije, uz napomenu da su „veoma iznenađeni komentarima Bruna“.

Sramota je da se čovjek, koji tvrdi da je ozbiljan, nezavisni analitičar, u stvarnosti tako lakomisleno bavi teorijama zavjere, s otvorenim rusofobnim prizvukom. Sigurni smo da će se svaki normalan Šveđanin samo nasmijati, zamislivši ruske agente koji se spremaju za rat tako što odvrću šrafove na televizijskom tornju u švedskoj zabiti“, saopštilo je diplomatsko predstavništvo Rusije.

Najapsurdnije optužbe ukrajinskih političara na račun Rusije

Svaki put kada se zaoštri kriza u Ukrajini, na vidjelo izađu omiljeni argumenti u međusobnim optuživanjima tamošnjih političara. Oleg Barna, deputat Vrhovne Rade nazvao je bivšeg premijera Arsenija Jacenjuka tajnim saradnikom Vladimira Putina, dok je deputat „Narodnog fronta“ Anton Gerašenko optužio Juliju Timošenko i nacionalističku partiju „Sloboda“ za šurovanje s ruskim liderom.

Da je Moskva umiješala svoje prste u ukrajinskoj krizi primjetno je ne samo u političkim razmiricama. U februaru prošle godine šef ukrajinske Službe bezbjednosti Valentin Nalivajčenko primijetio je da su ekonomski problemi rezultat djelovanja ruskih agenata u ukrajinskim bankama, koje se odvija pod kontrolom savetnika predsjednika RF Vladislava Surkova.

Rusija je takođe kriva i za raspad ukrajinske vojske. Prema riječima Jacenjuka, od 1991. godine ruska agentura je planski uništavala vojne snage Ukrajine.

“To je bio dio ruskog plana. Ministarstvo odbrane, Generalštab, cijeli sistem nacionalne bezbjednosti i odbrane bili su prepuni ruskih agenata i ukrajinske oružane snage namjerno su uništene. Neprijatelj je sve znao o stanju u vojsci”, ogročeno je primijetio bivši ukrajinski premijer.

Ekonomski online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *