Pored komparacije sektora osiguranja u zemljama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije te pregleda osiguranja i reosiguranja u Srednjoj i istočnoj Evropi, u fukusu 27. SorS-a, tradicionalnog skupa osiguravajućih i reosiguravajućih društava koji je počeo 9. juna u Sarajevu, bile su inovacije kao osnovna pretpostavka razvoja tržišta osiguranja i reosiguranja.
Ovogodišnji SorS, koji se održava u sarajevskom hotelu Bristol, okupio je oko 170 predstavnika osiguravajućih i reosiguravajućih društava, regulatornih institucija iz Bosne i Hercegovine i regiona, te vodećih ljudi društava iz nekoliko evropskih zemalja.
Kao i ranijih godina, na 27. Susretu osiguravača i reosiguravača Sarajevo (SorS) u plenarnom dijelu prezentovano je stanje na tržištima osiguranja zemalja u regionu: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.
Na konferenciji za novinare održanoj nakon svečanog otvaranja skupa, predstavnici osiguravateljske struke iz BiH i regiona istakli su da će i ova godina, sa aspekta industrije osiguranja, biti nešto bolja u odnosu na ranije godine opterećene recesijom i ekonomskom krizom te da je očekivati nastavak (doduše, skromnog) rasta premije osiguranja.
Prezentirajući premijske rezultate osiguravatelja u Bosni i Hercegovini, generalni sekretar Udruženja osiguravajućih društava SorS-a i direktor Bosna RE Zlatan Filipović istakao je da je bh. tržište osiguranja lani imalo rast oko pet posto (ukupna premija iznosila oko 588,62 miliona KM ili 300,96 miliona eura – op. aut.), te da je rast premije od oko 7 posto nastavljen i u prva četiri mjeseca ove godine (ukupna premija iznosi oko 202,7 miliona KM – op. aut).
No, i pored tog rasta, zbog male osnovice bh. osiguravači još ne mogu dostići značajniji iznos premije, rekao je Filipović navodeći primjer da je BiH približno sada s premijom koju je imala još 80-ih godina prošlog vijeka.
Filipović je takođe istakao da su imovinska osiguranja vrlo malo zastupljena, te da bi državne kompanije trebala povesti više računa o osiguranju svoje imovine. Pomenuo je i primjer prošlogodišnjeg požara u ‘jednoj bolnici’ za koju i sada ne zna da li je osigurana.
Filipović je ukazao i na problem konsolidacije tržišta u BiH, te da umjesto spajanja i jačanja društava imamo porast malih osiguravajućih društava. Ilustrovao je to primjerom da sada u BiH posluje 25 osiguravača te da će od jula ove godine biti još jedno društvo na tržištu, tako da će prosjek premije iznositi oko 22,9 miliona KM po društvu.
“Može li jedno društvo za osiguranje s takvom prosječnom premijom zaista opstati dugoročno?“, zapitao je Filipović.
Ipak, Filipović je istakao i pozitivna dešavanja na tržištu osiguranja u BiH. Naveo je da se radi na akcionom planu za smanjenje broja neosiguranih vozila te da je premija autoodgovornosti (AO) porasla oko sedam posto zahvaljujući efektima bolje primjene bonus-malus sistema.
Tržište osiguranja u Sloveniji, koje je i najrazvijenije na prostoru bivše Jugoslavije, sa per capita premijom od oko 1.000 eura (u Hrvatskoj je npr. oko 300 eura), je prilično zrelo tržište ali su i izazovi drugačiji, kazao je Uroš Ivanc iz Zavarovalnice Triglav.
On je dodao da je Slovenija posljednjih niz godina napravila niz pozitivnih pomaka i na taj način smanjila razliku u stepenu razvoja slovenske ekonomije u odnosu na prosječni stepen razvoja EU-a te da je pozitivna ekonomska klima imala uticaj i na tržište osiguranja. Takođe, istakao je i da je slovenačka industrija osiguranja 2015. dočekala i novi Zakon o osiguranju u koji je implementirana direktiva Solvency 2 i drugi s njom povezani evropski propisi.
Ivanc je akcentirao i da prostora za rast osiguranja u Sloveniji ima u segmentu penzionih i privatnih zdravstvenih osiguranja, odnosno životnih osiguranja, iako ne treba isključiti i negativne efekte koje bi na industriju osiguranja u narednom periodu mogle uticati niske kamatne stope.
Tomislav Malenica iz Croatia osiguranja, je istakao da je Hrvatska od zemalja našeg regiona možda prošla najteži put što se tiče osiguranja.
“Gotovo sve države regiona duži niz godina imale su rast premije osiguranja dok je Hrvatska zbog recesije od 2008. do 2014. imala negativne trendove. Tek u 2015. godini ostvaren je rast od 1,9 posto“, kazao je Malenica, dodajući da je i u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježen skroman rast premije od 0,2 posto.
On je dodao da u Hrvatskoj posluje 27 osiguravajućih društava te da je izražena velika konkurencija u utrci za premijom.
Na tržištu osiguranja u Srbiji prošle godine poslovala su 24 društva (20 za osiguranje i 4 društva za reosiguranje). Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS) lani je ostvaren rast premije neživotnih ali i životnih osiguranja. Ukupna premija osiguranja u 2015. prešla je 80 milijardi dinara (oko 670 miliona eura) što je rast od 16 posto u odnosu na godinu ranije. Iako je povećano učešće životnih osiguranja (premija lani iznosila 160,4 mil eura) što je gotovo četvrtina ukupne premije, tržište osiguranja Srbije i dalje je dominantno zavisno od kretanja u segmentu osiguranja od autoodgovornosti koje u ukupnoj premiji ima učešće od 35,6 posto.
Iznoseći osnovne naznake tržišta osiguranja u Srbiji, Mirko Petrović iz beogradskog Dunav osiguranja kazao je da je prošla godina obilježena prilagođavanjem novom Zakonu o osiguranju, te da je regulator (NBS) pooštrio kriterije u odnosu na osiguranike, njihova prava i obaveze te da je po tom osnovu učinjen značajan pomak.
Dodajmo i da se u narednom periodu očekuje sprovođenje procesa privatizacije najvećeg srbijanskog osiguravatelja – Dunav osiguranja – koji budi pažnju i interes velikih finansijskih institucija imajući u vidu da ta kompanija apsorbuje nešto više od jedne četvrtine ukupne premije na tržištu Srbije.
Na tržištu osiguranja Crne Gore lani nije bilo nije bilo značajnijih promjena u odnosu na prethodnu godinu tako da i dalje dominiraju neživotna osiguranja, pri čemu osiguranje od AO i dalje ima izuzetno visok procenat od 42,7 posto.
Jedanaest društava za osiguranje (6 kompanija za životna osiguranja, a 5 za neživotna) u 2015. ostvarilo je ukupnu premiju od 77 miliona eura, što je porast od oko šest posto u odnosu na prethodnu godinu, rekao je Matjaž Božić novi direktor Lovćen osiguranja.
Božić je dodao da je jedna od najosjetljivijih tema liberalizacija tržišta AO čiji je početak predviđen za drugu polovinu 2017. godine. Naime, zakon o obaveznom osiguranju iz 2012. godine predvidio je tranzicioni period od pet godina u toku kojeg bi društva trebala da se pripreme za deregulaciju tržišta AO. Stručna javnost je podijeljena oko toga jer iskustva iz regiona nisu baš ohrabrujuća tako da je u narednom periodu očekivati burnu debatu na relaciji društva za osiguranje – regulatorna agencija.
Na tržištu Makedonije djeluje 15 osiguravajućih društava, od toga 11 društava koje se bave neživotnim osiguranjem koji su ostvarili 89 posto ukupne premije, a 4 društva ustvarila su 11 posto premije u segmentu životnih osiguranja. U prošloj godini polisirana je ukupna premija od 134,6 miliona eura (rast od 8,5%), od čega oko 116,7 miliona otpada na neživotna osiguranja (rast od 6,3%) i 17,9 miliona eura na osiguranje života (rast 23,9%).
Vladimir Toševski, direktor društva Osiguritelna polisa Skoplje, rekao je premijski rast u 2015. najveći u zadnje tri godine, te da je trend rasta (5,3%) nastavljen i u prvom kvartalu ove godine.
Profitiraj.ba
