ICT sektor u Srbiji posljednjih godina bilježi uzlet sa potencijalom za još značajniji rast, vrijednost neto izvoza tog sektora je u posljednjih sedam godina povećana više od sedam puta, a jedina dva proizvoda koja su u 2015. imala bolji izvozni rezultat su kukuruz i smrznuto voće, navode ekonomisti u novom broju časopisa MAT.
Kada se govori o rastu, ekonomisti ističu da se to odnosi prije svega na ICT usluge, a unutar njih kompjuterske usluge.
S obzirom da na to da ICT sektor u Srbiji karakteriše izrazita heterogenost, njegov drugi segment- segment ICT prerađivačke industrije za sada značajno zaostaje.
Izvozni prihodi od ICT usluga u Srbiji u periodu od 2008. -2015. utrostručeni su, a od kompjuterskih usuga čak učetvorostručeni.
To ipak, kako se navodi, nije bitno nadoknadilo zaostajanje za evropskim zemljama u ovom sektoru budući da su izvozni prihodi od ICT usluga u zemljama Centralne i Istočne Evrope u istom periodu uvećani 2, 45 puta slično kao u i u zemljama eurozone 2, 44 dostigavši na kraju 2015. 15, 2 milijardi eura, odnosno 214, 1 milijardi eura respektivno.
Dinamičan rast izvoza poređenog sa izvozom nama bliskim zemljama nije obezbijedio i njegovu apsolutnu značajanost u međunarodnim razmjenama, navodi se u časopisu Makroekonomske analize i trendovi-MAT.
Za Srbiju ovaj sektor postaje sve bitniji kako zbog male vrijednosti domaćeg BDP-a, tako i slabih ukupnih izvoznih performansi.
Posmatrano među evropskim tržištima u razvoju, od Srbije veću relativnu značajnost izvoz ICT usluga za BDP ima još jedino u Estoniji, gde je njegov udio 2, 52 odsto BDP-a. S druge strane Srbija je sa 14, 3 odsto drugo rangirana i po učešću izvoza ICT usuga u ukupnoj vrijednosti izvoza usluga.
Sektor ICT u razmjeni sa inostranstvom generiše visok suficit. Vrijednost neto izvoza sektora je agregatno posmatrano od 2008. uvećana 7, 3 puta, dok se kod kompjuterskih usluga njegovo kretanje najbolje opisuje eksponencijalnim trendom.
Ekonomisti u MAT-u navode da su jedina dva proizvoda koja su u Srbiji tokom 2015. imala bolji neto izvozni rezultat (odnosno, koja su sa većim doprinosom smanjenju spoljnotrgovinske neravnoteže) kukuruz i smrznuto voće.
Kuriozitet je da sektor ICT usluga odlične performanse ostvaruju bez ozbiljnijeg prisustva stranih strateških kompanija, navode je ekonomisti.
Njihovo odsustvo se osjeća u segmentu ICT prerađivačke industrije, gdje je pored ljudskog kapitala potrebno imati još i vrhunsku tehnologiju, novac i ekonomiju obima.
Veliki broj starteških ICT kompanija sa proizvodnim kapacitetima je prisutno u regionu, a Srbija se, kako navode ekonomisti u MAT-u mora potruditi da privuče neke od njih ili njima sličnih.
Takođe, za dalji razvoj potencijala ICT u zemlji je značajnije ulaganje u edukaciju, stalno unaprjeđenje i usklađivanje našeg obrazovnog sistema s potrebama tržišta.
Ekonomisti u MAT-u ističu da je potreba za povećanjem upisnih kvota za ovu granu industrije očigledna, treba raditi i na unaprjeđenju kvaliteta obrazovanja prilagođavanjem studijskih programa postojećim trendovima u ovoj oblast i kreiranju postavki za njihovo širenje.
Capital
