Prije utvrđivanja modela kojim bi se riješio problem sa ustupljenim i prodatim kreditima Hypo Alpe Adria banke treba izvršiti finansijski nalaz stanja dugovanja i potraživanja po osnovu ovih kredita, rekao je u intervjuu za Dnevne novine bankarski ombudsman Halil Kalač.DN: Zbog čega još uvijek nije u cjelosti sproveden Zakon o konverziji kredita koji se nalaze u Hypo Alpe Adria banci? Mnogi aneksi još nijesu potpisani. Šta je problem?
Kalač: Hypo Alpe Adria banka (Banka) se u javnosti oglasila, nakon usvajanja Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima (CHF) u euro (EUR) u Skupštini Crne Gore da će ga ispoštovati i sprovesti. Međutim, pokrenula je postupak kod Ustavnog suda o ocjeni njegove ustavnosti i na taj način dala do znanja da neće lako ići sa sprovođenjem pomenutog zakona. Zakon je stupio na snagu 22.8.2015. godine. Banka je pomenuti zakon protumačila na svoj način, da se na 280 klijenata korisnika kredita indeksiranih u CHF (37% ukupno odobrenih kredita) zakon ne odnosi i da nema obavezu prema njima u sprovođenju pomenutog zakona.
To su korisnici kredita čije je potraživanje Banka ustupila ili prodala, kao i oni koji su kredit vratili redovnom otplatom ili prinudnom naplatom. Za 482 korisnika (63 odsto ukupno odobrenih kredita) Banka je prihvatila obavezu konverzije po pomenutom zakonu. Zakonom o konverziji kredita utvrđen je rok sprovođenja konverzije (30 dana od stupanja na snagu 22.9.2015. godine) i rok dostavljanja novog ugovora sa planom otplate o kreditu u eurima (45 dana od stupanja na snagu 6.10.2015. godine). Banka nije se pridržavala pomenutih rokova iz Zakona o konverziji kredita i nije završavala na vrijeme svoje obaveze prema jednom broju korisnika kredita.
Ponuđeni aneksi ugovora sadržali su nezakonite odredbe da će Banka u slučaju da Ustavni sud prihvati njenu žalbu ostati na snazi osnovni ugovor o kreditu, to znači da konverzije neće biti. Korisnici kredita koji su dobili predlog novog aneksa ugovora imali su primjedbe na te odredbe. Bankarski ombudsman je dao preporuku Banci da su neprihvatljive odredbe u ponuđenim aneksima ugovora, koje sadrže klauzule o posljedicama eventualnog poništenja Zakona o konverziji kredita na Ustavnom sudu, jer je to u suprotnosti sa zakonskom regulativom CG o zaštiti potrošača. Banka je prihvatila preporuku bankarskog ombudsmana i ponudila anekse ugovora bez ovih odredbi. Preporuku je dala i CBCG. Banka obračunava korisnicima kredita zateznu kamatu po stopi 13,2% ( 8,2 + 5 ) na godišnjem nivou za period od dana utvrđivanja duga na dan konverzije (22.9.2015. godine) do dana potpisivanja aneksa ugovora u eurima. Znatan broj primjedbi korisnika kredita odnosi se na odugovlačenje banke sa dostavljanjem aneksa ugovora. Oni smatraju da Banka namjerno odugovlači potpisivanje aneksa ugovora iz razloga obračuna tako visoke kamate ili očekivanja odustajanja korisnika kredita od konverzije kredita.
DN: Ko ima nadležnost nad Hetom u Crnoj Gori ako iz Centralne banke kažu da oni nemaju?
Kalač: Privredno društo “HYPO DEVELOPMENT” d.o.o. Podgorica koje je promijenilo naziv u “HETA ASSET RESOLUTION” d.o.o. Podgorica je u nadležnosti državnih organa kao sva dioničarska društva.
DN: Heta je registrovana kao d.o.o. Kako je moguće da se u Crnoj Gori neko ko nije banka bavi bankarskim poslom, obračunava kamate i zatezne kamate itd.?
Kalač: Bankarskim poslovima se mogu baviti samo subjekti koji imaju dozvolu za rad od strane CBCG.
DN: Visina duga se za mnoge klijente ne može utvrditi jer nema knjigovodstvenih kartica. Šta raditi po tom pitanju?
Kalač: Bankarski ombudsman nema saznanja, na osnovu podnijetih prigovora korisnika kredita, da se nije mogla utvrditi visina duga na dan konverzije, već da su u dosta slučajeva pronađene greške u visini duga, koje su utvrđene od strane vještaka finansijske struke.
DN: Na sjednici Odbora za ekonomiju predloženo je da se pronađe model kojim bi se riješio problem sa prenesenim kreditima. Koji model bi prema Vašem mišljenju trebalo primijeniti?
Kalač: Prije utvrđivanja modela treba izvršiti ekspertizu (finansijski nalaz) stanja dugovanja i potraživanja po osnovu ovih kredita.
DN: U Heti tvrde da su platili potraživanja HAAB. Da li je provjereno je li je bilo prodaje, tj. da li je transakcija urađena na zakonski način?
Kalač: Ekspertiza bi dala odgovor na ove nejasnoće.
DN: U Hrvatskoj su priznali da franci nikada nijesu ni ušli u tu državu. Da li su švajcarski franci ikada ušli u Crnu Goru?
Kalač: Nije utvrđeno. Treba razlikovati kredit indeksiran u CHF od kredita u švajcarskim francima.
DN: Ministarstvo finansija Hrvatske naredilo je bankama da primijene zakon na sve kredite, što je i urađeno. Smatrate li da i naše ministarstvo treba istu stvar da uradi u Crnoj Gori?
Kalač: U Republici Hrvatskoj zakon koji rješava pitanje kredita indeksiranih u CHF donijet je poslije donošenja Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure u Crnoj Gori. Pomenuti za konski akt u RH počiva na istim principima i ima skoro ista rješenja kao i naš zakon. Međutim, zakon u RH je primijenjen skoro u potpunosti (93%) i obuhvata kredite koji su ustupljeni ili prodati trećim licima. Sve nadležne istitucije kod nas treba da rade na stvaranju uslova za primjenu ovog zakona.
Dnevne novine
Ovaj drzavni pofil nastavlja da pozitivno iznenadjuje i radi sistemski posao u ime CB CG i Ministarstva finansija, tamo gdje su ove drzavne institucije ostale u strahu od austrijskog ambasadora iako amateri znaju sta je sustina spora i sta treba da se odradi da se primijeni zakon u punom kapacitetu.