Evropi treba bilion eura da preživi

Dodajte komentar

Hiljadu milijardi eura bi uskoro moglo biti malo za uzdrmanu ekonomiju evrope, prema ocjeni analitičara japanske finansijske grupacije Nomura.

Naime, analitičari već pričaju o vremenu i načinu na koji će evropska centralna banka (ECB) proširiti program monetarnih podsticaja vrijedan 1,1 bilion eura, koji je na snazi proteklih šest mjeseci i koji je uveden kako bi pomogao privredni oporavak 19-člane zone eura, prenosi američka agencija AP.

Predsjednik ECB-a Mario Dragi će, prema tvrdnjama analitičara, vjerovatno iskoristiti konferenciju za štampu u četvrtak, 3. septembra, kako bi ukazao na spremnost te institucije da, ako bude bilo potrebe, poveća napore za podizanje tvrdoglavo niske inflacije ili da ograniči potencijalnu štetu koju mogu izazvati ekonomske poteškoće u Kini.

Kako podsjeća AP, ECB-ov program otkupa obveznica članica zone eura trebalo bi da bude na snazi do septembra 2016. godine, a u okviru njega se mesečno otkupljuju vladine i korporativne obveznice vrijedne 60 milijardi eura.

Putem ovog programa, nazvanog kvantitativno labavljenje, upumpava se svjež novac u privredu, radi podizanja stope inflacije koja je u ovom trenutku na tako niskom nivou da izaziva bojazan u pogledu stanja evropske privrede.

Analitičari, međutim, smatraju da su efekti ECB-ovog programa još nejasni i da je oporavak eurozone, uprkos niskim cijenama nafte, slabom euru i ogromnim podsticajima Centralne banke, i dalje slabašan.

Pozitivno je to što banke odobravaju više pozajmica kompanijama, a negativno je to što je inflacija zaglibljena na niskih 0,2 odsto, kako su pokazali jučerašnji podaci. Isto tako, poslednja anketa ekonomskog poverenja – koja kombinuje perspektive preduzeća i potrošača – pokazala je da je povjerenje u eurozoni samo blago poraslo u avgustu.

Stopa nezaposlenosti u eurozoni je i dalje na visokom nivou od 11,1 odsto u drugom kvartalu, a privredni rast je u tom kvartalu iznosio skromnih 0,3 odsto.

Predsjednik ECB-a je još u januaru ove godine, kada je najavio program podsticaja, rekao da će produžiti trajanje programa i poslije septembra 2016. godine ukoliko inflacija ne poraste u odgovarajućem obimu.

Kako ocjenjuju analitičari, upumpavanje svježeg novca u privredu može pomoći podizanju inflacije, može učiniti kredite dostupnijima i u teoriji dati podstrek privrednom rastu, a isti recept su već oprobale Američka centralna banka (Fed), centralna banka Engleske i centralna banka Japana.

Fed je, kako navodi AP, završio sa programom otkupa obveznica i u ovom trenutku razmatra početak pooštravanja monetarne politike, uz potencijalno podizanje kamatne stope već ovog mjeseca.

B92

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *