Profitabilnost hrvatskih banaka se oporavlja

Dodajte komentar

Završeno je razdoblje od četiri kvartala najvećeg opterećenja finansijskih rezultata hrvatskih banaka rezervacijama te se njihova neto dobit vratila na godišnji nivo od oko 2 milijarde kuna, koja je još uvijek niža u odnosu na istorijski prosjek, stoji u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka “HUB Pregledi”.

Visoko opterećenje rezervacija rezultat je primjene odluke Hrvatske narodne banke (HNB) o klasifikaciji plasmana iz 2013. godine. Vrhunac opterećenja neto operativnog rezultata banaka troškovima ispravki vrijednosti i rezervisanja trajao je od trećeg kvartala 2013. do trećeg kvartala 2014. U zadnjem kvartalu 2014. opterećenje se spustilo ispod još uvijek visokih 70 posto, nakon čega je u prvom kvartalu 2015. opterećenje ponovo blago poraslo na nivo od približno 72 posto, podsjećaju iz HUB-a.

Na normalizaciju profitabilnosti banaka ukazuje i podatak o povratu na prosječnu aktivu banaka, koji je u prvom kvartalu ove godine iznosio oko 0,5 posto, kao i onaj o povratu na prosječni kapital od oko 3,3 posto. Međutim, navode iz HUB-a, povrat je još uvijek nizak u odnosu na prinos dugoročnih državnih obveznica.

Pri tom ističu kako se Hrvatska nalazi približno oko prosječnog nivoa povrata na prosječnu aktivu, koja je veća od povrata u srodnim zemljama koje su imale problema s bankama, poput Slovenije i Bugarske, ali i niža od povrata u srodnim zemljama koje nisu imale problema s bankama, primjer Poljske, Češke i Slovačke.

Jedan od pozitivnih pokazatelja je i usporavanja rasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima, do kojeg je došlo u prvom tromjesečju ove godine, kada je ukupan odnos loših kredita dosegnuo nivo od 17,14 posto svih plasmana. Ovakva se kretanja, kažu iz HUB-a, mogu objasniti smanjenjem odnosom loših kredita preduzećima i rastom kredita državi.

Pritom podsjećaju kako je od 2013. pokrivenost loših kredita ispravkama vrijednosti i rezervacijama počela intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a. Tako je ukupna stopa pokrića u četvrtom tromjesečju 2014. prešla 50 posto, a rast je nastavljen i u prvom kvartalu ove godine.

Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, gdje je udio ‘lošh’ kredita 19,06 posto. U posljednje im se vrijeme približavaju krediti uz valutnu klauzulu vezani uz švajcarski franak, s udjelom loših kredita od 18,75 posto.

Pritom iz HUB-a navode kako se kod stambenih kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem procentu kod kredita vezanih uz franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura – kod kredita vezanih uz franak udio loših kredita je 13,3 posto, a kod kredita vezanih uz euro 5,64 posto.

Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka, pak, u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema zadnjim podacima dostiže 21,3 posto, što je jedna od najviših stopa među evropskim državama.

seebiz.eu

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *