Da i žiranti znaju za šta garantuju

Dodajte komentar

Od davaoca finansijskih usluga (banaka, lizing kompanija i mikrofinasijskih institucija) treba zahtijevati da njihovi zaposleni, koji građanima pružaju finansijske usluge, posjeduju odgovarajuće znanje i iskustvo u tom poslu, kao i da klijente tačno informišu o uslovima korišćenja usluga.

To je precizirala Liberalna paritja u predlogu zakona o zaštiti potrošača korisnika finansijskih usluga koji je predala u skupštinsku proceduru. Prema predlogu, davaoci finansijskih usluga moraju procijeniti kreditnu sposobnost klijenta ili žiranta na osnovu odgovarajuće dokumentacije i podataka dobijenih od korisnika, uvidom u kreditne registre. To uz pismenu saglasnost osobe na koju se podaci iz registra odnose.

Potrebno je da klijente i žirante međusobno informišu i upoznaju s dokumentacijom i podacima pribavljenim prilikom procjene kreditne sposobnosti.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), građani su bankama na kraju prošle godine dugovali oko 1,5 milijardi eura, dok su za isti period po osnovu štednje u bankama imali 1,3 milijarde eura.

„Imajući u vidu prigovore žiranata u proteklom periodu na netransparentno poslovanje banaka kada su u pitanju informacije o stanju kreditne sposobnosti glavnih dužnika, predlaže se uvođenje obaveza provjere i međusobnog informisanja svih uključenih strana u kreditni ugovor”, obrazloženje je LP, koja očekuje podršku svih poslanika.

Predlog je i da se klijentu kome je odobren kredit isplati novac tek nakon 14 dana od dana odobrenja. To i da bi klijent razmislio hoće li odustati od ugovora.

„Korisnik je dužan obavještavati davaoca finansijskih usluga o namjeri odustanka od ugovora. Davaocu finansijskih usluga je zabranjeno da od korisnika naplaćuje naknadu kao odustanicu za slučaj odustanka korisnika od ugovora o kreditu, osim naknade za obradu kreditnog zahtjeva” objašnjene je LP.

Predlogom je posebno razrađena zaštita korisnika finansijskih usluga u pogledu njihovih prava i obaveza iz ugovora o kreditu i ugovora o ostalim uslugama, kao što su revolving kredit, ugovor o bankovnom tekućem računu i ugovor o novčanom depozitu.

U izradi predloga zakona učestvovala je i NVO “Građanski bankarski ombudsman”.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *