Restoran sa hranom kojoj je istekao rok

Dodajte komentar

Želeći da skrenu pažnju na bacanje hrane grupa mladih preduzetnika u Velikoj Britaniji došla je na ideju pokretanja restorana u kojem se obroci pripremaju od namirnica kojima se približio istek roka trajanja.

Klijentela kafeterije “Skipchen Kafe” veoma je raznolika, a cijene određuju upravo posjetioci.

U okviru projekta “The Real Junk Food Project” (TRJFP) Sam Joseph i njegova ekipa otvorili su kafeteriju u Bristolu koja koristi hranu koja je trebalo da završi na deponijama smeća. Sva hrana se u Skipchenu priprema od namirnica kojima se približio istek roka trajanja, a velikoj posjećenosti restoranu doprinosi i to da klijenti za obroke plaćaju onoliko koliko ko želi ili koliko može dati.

Ovakav jedan restoran u Bristolu radi već tri mjeseca, a sve potrebne namirnice Sam i volonteri prikupljaju po otpadima supermarketa.

“Svu hranu koja se može iskoristiti, a koja je bačena zbog roka trajanja, mi prikupimo i plasiramo ovdje”, kazao je Sam novinaru AA pojašnjavajući mu način rada restorana. Sam je rekao da restoran nema nikakvih problema kad je u pitanju higijena u objektu jer je sanitarna inspekcija lokalu dodjelila četiri poena na ljestvici od pet.

Marketi se navikli na na Sama i ekipu

“Na početku smo potrebne namirnice sakupljali po restoranima i supermarketima koji su određeni dio hrane spremili za otpad. Međutim, sada smo u stalnom kontaktu sa supermarketima tako da odlazimo tamo kako bi preuzeli namirnice prije nego što one završe u prostoru predviđenom za otpad”, pojasnio je mladi poduzetnik.

Ovaj restoran svaki dan ima drugačiji meni, a Sam nam je pojasnio da dobar dio voća i povrća dobije od poljoprivrednih proizvođača sa kojima je razvio saradnju.

“Radimo i sa poljoprivrednicima. Oni nam ustupe one proizvode sa kojima oni nisu zadovoljni i koje ne mogu plasirati na tržištu”, kazao je Sam. Kao primjer pokazao je jogurt od organske soje i maslac koji je dobio to jutro.

Ekipa koja radi u restoranu sve namirnice koje ne mogu upotrijebiti u jednom danu, a kojima je rok prešao dan ili dva izlažu ispred lokala tako da svi koji žele, uz dobrovoljni novčani prilog mogu uzeti ono što im je potrebno.

Hljeb i peciva Sam nabavlja u lokalnoj pekari. On kaže da se dnevno ne proda i do 80 kilograma hljeba tako da na kraju dana ekipa iz restorana ode i pokupi ono čega se pekara želi riješiti.

Zanimljive donacije

Među donacijama koje restoran dobije često se nađu zanimljive namirnice poput kavijara, raznih vrsta sireva, ribe lososa i guščje jetre. Ove namirnice se ubrajaju u luksuzne proizvode tako da je vrlo neobično vidjeti ih na ovakvom mjestu, no i one imaju ograničen rok trajanja tako da umjesto na smetlište dospjevaju na meni rstorana “Skipchen Kafe”.

Novitet u cijelom lancu raznih restorana i kafea koji hranu nude po raznim cijenama je to što se u Skipchenu za obrok plaća onoliko koliko ko može. Oni koji nikako nemaju novca pojedeni obrok plate radom. Od rada u kuhinji do rada na dobavljanju namirnica. Sam je naglasio da je njegova klijentela raznolika počevši od učenika koji u kafe dolaze na pauzama, do beskućnika koji nemaju novca, pa čak i do poslovnih ljudi koji dolaze iz okolnih poslovnih objekata, kojih u tom dijelu Bristola ima mnogo.

Jedan od stalnih mušterija u kafeu Skipchen koji nam se pretstavio kao Phil (26) kazao je da je hrana ovdje jeftina i ukusna, a takođe da mu se veoma dopada ideja iskorištavanja hrane koja je predviđena za otpad.

Nezaposleni Jashmanji (35) kaže da ovdje dolazi jednom mjesečno. Kaže da isprva “nije bio siguran kako će plaćati hranu, no da je poslije shvatio da se kafeu može plaćati i radom”. On je naglasio da mu se posebno svidjela ideja da se hrana ne baca.

Prvi kafe ove vrste u okviru projekta “The Real Junk Food Project (TRJFP)” otvoren je u Leedsu, a potom u Birminghamu, Manchesteru i Bringhtonu. Planira se takođe i otvaranje ovakvog kafea u Londonu. U jednom izvještaju objavljenom prošle godine u aprilu navodi se da Velika Britanija svake godine baci 15 miliona tona hrane u vrijednosti pet milijardi funti. Pretpostavke su da na nivou EU ta brojka prelazi 90 miliona tona raznih prehrambenih proizvoda godišnje.

(Anadolija)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *