Zašto države odjednom dovlače zlato

Dodajte komentar

Bogate zemlje zapadne Evrope se ove jeseni sve češće pitaju o sudbini svojih zlatnih rezervi pohranjenih u inostranstvu. Taman što je Holandija krajem prošle sedmice u najvećoj tajnosti kući dopremila 120 tona zlatnih poluga iz sefova američkih Federalnih rezervi u Njujorku, vođa francuskog ultradesničarskog Nacionalnog fronta Marin le Pen uputila je otvoreno pismo Kristijanu Noajeu, guverneru Centralne banke Francuske, sa sličnim zahtjevom.

„Kao što su vaši herojski prethodnici na čelu Banke Francuske 1939. i 1940. godine organizovali evakuaciju francuskog zlata iz inostranstva, i vi treba da sprovedete sličnu patriotsku operaciju koju će javnost znati da cijeni”, navodi se u pismu Le Penove koje je objavio berzanski portal „Bulfaks”. „U monetarnom hladnom ratu između Zapada i država članica BRIKS-a, zlato postepeno igra sve važniju ulogu.”

U pismu Noajeu, ova liderka opozicione stranke koja bilježi rastuću popularnost podsjeća da su Kina i Rusija u periodu 2007–2013. godine osjetno uvećale svoje rezerve zlatnih poluga, dok je Francuska između 2004. i 2012. prodala čak 616,6 tona zlata. Ona je zatražila od Centralne banke Francuske kompletan izvještaj: gde je pohranjeno 2.435 tona galskih zlatnih poluga, u kakvom su stanju i ko sve o njima vodi računa, piše Politika.

Pošto je ocijenila da nastupa vrijeme rastućih globalnih sistemskih rizika, Le Penova je predložila Noajeu da Francuska smjesta obustavi bilo kakvu dalju prodaju zlatnih poluga.

U međuvremenu, Centralna banka Holandije je ove sedmice uvećala količinu državnog zlata koju čuva u domaćim trezorima. Donedavno, više od polovine (51 odsto) holandskih zlatnih poluga bilo je pohranjeno u sefu američkih Federalnih rezervi.

Ostatak od ukupno 612 tona holandskog zlata decenijama je bio raspoređen u trezorima od Amsterdama (11 odsto) do Kanade ( 20 odsto) i Velike Britanije (18 odsto). Centralna banka Holandije nedavno je ocijenila da znatniji dio zlatnih rezervi treba da bude kod kuće „zbog osjećaja sigurnosti nacije”. Iza toga raspored holandskih poluga pohranjenih uinostranstvu djelimično je izmijenjen.

Holandija je za 20 odsto povećala količinu zlata koje čuva kod kuće i za isti taj procenat smanjila količinu svog žutog blaga u američkom trezoru, dok količine u Kanadi i Velikoj Britaniji nisu dirane. Kako je došlo do odluke da se smanji samo težina holandskog zlata u američkom sefu, nije zvanično objašnjeno.

U međuvremenu, holandski povraćaj zlata iz Amerike je u tamošnjoj štampi proglašen „velikim uspjehom”. Sličnim rezultatom ne može da se pohvali Njemačka, koja posjeduje druge najveće rezerve zlata na svijetu iza SAD, od ukupno 3.387 tona.

Početkom 2013. Bundesbanka je najavila da će dopremiti kući 374 tona poluga pohranjenih u Centralnoj banci Francuske i 300 tona iz trezora američkih Federalnih rezervi. Do danas je u Njemačku vraćeno 37 tona zlata iz Francuske i tek pet tona iz sefa na Menhetnu.

O sudbini svog zlata na tuđoj adresi ovih dana uveliko razmišljaju i Švajcarci. Predstojećeg vikenda (30. novembra) u Švajcarskoj je najavljen nacionalni referendum sa pitanjem da li najmanje 20 odsto poluga treba da se čuva negdje podno Materhorna.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *