Duboka posvećenost poslu je za poštovanje i pohvalu, ali vodite računa da vas ne odvrati od društvenog života i nezamjenjivog osjećaja uživanja, kada vrijeme provodite sa dragim ljudima. Sve je češća pojava dužeg ostajanja na poslu, prekovremenog rada ili poslovnih obaveza i tokom vikenda, a sve je manje vremena za partnera, porodicu, prijatelje.
Sa druge strane, ukoliko vas posao povezuje sa kolegama, pri čemu gradite dobre i kvalitetne prijateljske odnose, onda nije riječ samo o pukom odličnom biznisu, već o onome što vas suštinski drži u životu. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji su živjeli povučeno i asocijalno umirali ranije od onih koji su imali aktivan i ispunjen život.
Amanda Core, izvršni urednik The Joy Project, pisac i motivacioni govornik, izlaže svoj koncept ’Vreme povezivanja’, ističući vrijednosti međusobnog povezivanja koje nam pruža vitalnost, životnu snagu, energiju, udobnost i mir.
Osim nedostatka vremena, važna prepreka u komunikaciji i konekciji jeste naše oskudno znanje o ljudima koji su nam najbliži. Kakav život trenutno vode, kako se osjećaju, šta ih muči, koji su njihovi strahovi, snovi, želje, problemi? Pokušajte da i ono malo vremena koje izdvojite u toku nedelje ili mjeseca ispunite kvalitetnim temama, pitajte članove svoje porodice ili prijatelje kako su, i približite im se iznova, ukoliko su se neke veze na kratko prekinule.
Povezivanje je poput dvosmjerne ulice, te ukoliko želite da dublje doprete do nekoga, morate se i sami otvoriti, pokazati interesovanje i podeliti svoje tajne, dileme ili sreću sa drugima.
Amanda Core savjetuje:
Povežite se sa sobom.
Nove teme studija iz oblasti neurolingvistike sve češće se odnose na pojam distanciranosti, odnosno povezanosti. Biti povezan znači emocionalno biti svjestan sebe i svojih ojsećanja. Ljudi u svom tijelu svakodnevno proživljavaju različite akcije, reakcije, senzacije i osjećanja, zbog čega je važno dobro poznavati sebe i osjećati se lijepo u svojoj koži. Biti distanciran znači biti ’izvan’ sebe, kao da posmatrate svoj život na TV ekranu, a ne učestvujete u ’filmu’ koji teče.
Ne isključujte iz svog života ljude koji vas vole i koje volite, u namjeri da zaštitite sebe, već srušite barijere i provodite više društveno-aktivnog vremena. Diskonekcija sa ljudima i spoljašnjim svijetom dovodi do stresa, depresije i očaja, a prema mnogobrojnim istraživanja, dugoročno sjedenje ispred televizora ili kompjutera može uzrokovati značajan stepen nervoze, anksioznosti i agresije.
Obavežite se na uočavanje i uspostavljanje kontakta.
Počnite da primjećujete način na koji doživljavate život. Obavežite sebe da primijetite gdje ste i šta radite četiri nasumična puta u toku dana, ili uhvatite sebe u sred neke situacije, i provjerite da li ste u tom trenutku povezani ili distancirani. Provedite neko vrijeme razmišljajući koliko ste povezani i sa kim, a naročito sa sobom.
Da li ste svjesni onoga što volite ili šta želite da budete? Da li znate kako se osjećate u odnosu sa određenim tipovima ljudi ili kako gledate na pojedine životne situacije? Pričajte o ovom konceptu duboke povezanosti sa drugima i probajte da što bolje shvatite način na koji funkcionišete, kako se osjećate i kako delujete.
