Da li ste znali da zbog neplaćenog računa za odvoz smeća u iznosu od pedeset eura možete ostati gladni nekoliko dana ako kod kuće nemate dovoljno keša ili ušteđevine? Na osnovu primjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju koji je crnogorski bankarski sektor dočekao nespreman, penzioner može dodatno čekati na podizanje penzije i do sedam dana, a milionerima zbog duga od desetak eura će biti blokiran kompletan novac na računima dok se naplata za odvoz smeća ne sprovede i zaključi slanjem nekoliko dopisa, često poštom, između banke i javnog izvršitelja. Tako je kad donosioci zakona ne sarađuju sa onima koji ih sprovode.
Jedan od najboljih podgoričkih advokata Nikola Martinović je jasan u stavu: “Ovo je nezakonito i neustavno,
građani mogu da tuže Centralnu banku Crne Gore. Samo ona može, kao i kod pravnih lica, da sprovodi sistem prinudne naplate”.
A tako je izgleda i u Srbiji, gdje postoji odjeljenje za prinudnu naplatu i blokiraju se, odnosno sa računa skidaju samo iznosi u visini duga, potvrdio nam je direktor jedne podgoričke banke koji je radio bankarske poslove u Srbiji.
On je, zahtijevajući da zasad ostane anoniman, rekao da je ovo blago rečeno skandal.
Rasteretilo sudove opteretilo građane i banke
Uvođenje javnih izvršilaca u pravni sistem, zamišljeno je kao mehanizam koji će rasteretiti sudove, ali su žrtve postali građani. Takav primjer dogodio se prije nekoliko dana novinaru DN, a vođene tim primjerom, DN su saznale da je haos ove vrste poprimio razmjere epidemije, te da se bankarskom ombudsmanu već žalilo mnogo ljudi.
Na šalterima banaka posebno su bili bijesni jer dolaze u priliku da penzionerima, sa relativno niskim primanjima moraju da saopšte da ne mogu podići novac dok se procedura ne završi, iako im je dug znatno manji. A procedura traje danima.
banke primorane da blokiraju cjelokupan račun
Rade Prelević iz Instituta za finansijsko i kreditno savjetovanje objašnjava da je problem to što se ovi postupci sprovode ručno, jer to povećava mogućnost da dođe do greške. Zbog ovoga je, kako navodi, neophodno da postoji sistemsko softversko rješenje uz pomoć kojeg bi banke mogle da blokiraju onaj iznos sredstava koji se potražuje, a ne čitav bankovni račun.
Prelević kaže da je Zakon počeo da se primjenjuje prije nego što su se za to stvorili tehnički uslovi, odnosno prije nego što su banke obezbijedile jedinstveno softversko rješenje za centralizaciju, praćenje i ažuriranje podataka na dnevnom nivou.
Izvršavanje sudskih rješenja za fizička lica je definisano članovima 135 i 136 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.
U bankama navode da za praćenje naplate po rješenju nemaju tehničkih mogućnosti, dok Centralna banka Crne Gore to radi samo za pravna lica.
Banke zabrinjava i nemogućnost praćenja osnova priliva na račun dužnika, budući da postoji rizik od pogrešnog unošenja svrhe uplate prilikom unošenja naloga u banci uplatioca.
Oni dodaju da sličan rizik postoji i za prilive koji su izuzeti od prinudne naplate.
Bankarski ombudsman Halil Kalač navodi da su građani upućivali žalbe i raspitivali se kakve su njihove pravne mogućnosti, jer im se blokira cjelokupan iznos na računu, bez obzira kolika su potraživanja.
On je pojasnio da nije riječ o problemu između klijenta i banke, niti dugovanju prema banci, već prema drugim subjektima.
“U zakonu koji reguliše ovu materiju kaže se da se primanja mogu blokirati maksimalno 50 odsto po svim osnovama”, podsjeća Kalač.
Nisu stvoreni uslovi za primjenu zakona
Član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Mladen Bojanić ističe da je problem u primjeni zakona, za koju se prije njegovog stupanja na snagu nijesu stvorili tehnički uslovi.
“Zakon se može donijeti bilo kada, ali je neophodno ostaviti neki rok da se ispune tehnički uslovi. Ovdje je očigledno učinjeno suprotno, zakon je stupio na snagu prije nego što su subjekti koji ga primjenjuju bili spremni za to, a stvoreno je ovakvo stanje koje je neodrživo”, kazao je Bojanić.
On ocjenjuje da je situacija sada lošija nego prije donošenja zakona.
Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača naglašava da je riječ o još jednom u nizu primjera donošenja zakona tako što se u nekoj drugoj zemlji uoči nešto funkcionalno, ali bez postavljanja pitanja da li bi to u Crnoj Gori moglo da funkcioniše.
“Zavodimo red po zapadnom modelu, međutim, tamo je praksa potpuno drugačija. Prepisivanjem zakonskih odrednica iz drugih zemalja i željom da na brzinu mijenjamo stvari, prije nego što se za to steknu uslovi rezultira ovakvim pojavama koje ugrožavaju veliki broj građana, pogotovo one najugroženije”, naglasila je Nikčević.
Prema njenim riječima, problem je što se prije uvođenja ovakvih mjera građani ne edukuju dovoljno.
Inicijativa za ocjenu ustavnosti
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović rekao je da je to udruženje Ustavnom sudu dostavilo inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
“To što banke blokiranjem računa sputavaju priliv i odliv sredstava svojih klijenata stvara jednu veoma simptomatičnu i neprijatnu situaciju objema stranama. Banke jesu za sada obavezne da postupaju po takvom nalogu, ali je trebalo da se stvore preduslovi da se na kvalitetan način taj zakon primjenjuje”, kazao je Begović.
On je izrazio nadu da će u nekoj bližoj budućnosti problem biti riješen, podsjetivši i da je u inicijativi Advokatske komore navedeno i da je sporno što ovo nije povjereno državnom organu, već javnim izvršiteljima koji imaju status fizičkog lica, što uzrokuje dodatne probleme.
Dnevne novine
