Otkako je započela ekonomska kriza, broj milijardera u svijetu se udvostručio. Ta je tvrdnja rezultat Oxfamovog istraživanje koje tvrdi da je ekonomska nejednakost ‘dostigla ekstreman nivo’. Broj milijardera je od marta 2009. godine, kada ih je bilo ukupno 793 na svjetskom nivou, narastao na 1645 ljudi koji svoje bogatstvo broje u milijardama dolara.
Oxfam (kojeg čini 17 organizacija iz 94 zemlje svijeta koje pokušavaju pronaći rješenje za siromaštvo i brzorastuću ekonomsku nejednakost) je ranije ove godine objavio podatke o tome kako 85 najbogatijih pojedinaca na svijetu raspolaže istom količinom imovine kao najsiromašnija polovina svjetske populacije).
Ova je brojka bazirana na Forbesovoj listi najbogatijih iz marta 2013. godine. Prema Oxfamovim posljednjim istraživanjima, u razdoblju od objave navedene Forbesove liste, dakle u razdoblju od 12 mjeseci, bogatstvo ljudi na tom popisu se povećalo za 14 posto, odnosno 244 milijarde dolara – rast od 668 milijuna dolara po danu.
Ovaj Oxfamov izvještaj o ekonomskoj nejednakosti, objavljen u srijedu, objašnjava da nije riječ o ‘naglom rastu broja milijardera u bogatim zemljama’. Indija je 1990-ih imala svega dva milijardera, a sad ih je 65. U Subsaharskoj Africi trenutno je 16 milijardera.
Oxfam je, između ostalog, izračunao i koliko bi vremena trebalo najbogatijim ljudima na svijetu da potroše svoje bogatstvo. Carlosu Slimu, najbogatijem čovjeku na svijetu koji raspolaže imetkom procijenjenim na 80 milijardi dolara, trebalo bi 220 godina da potroši taj iznos, uz uvjet da troši milijun dolara u danu. Billu Gatesu, čija imovina doseže brojku od 79 milijardi dolara, trebalo bi nešto manje – 218 godina.
– Jednom akumulirano, bogatstvo svjetskih milijardera postaje zasebni entitet, koji u nekim slučajevima raste brže od ekonomije generalno. – stoji u Oxfamovom izvještaju.
Kada bi se svim milijarderima na svijetu propisao porez od 1,5 posto na imovinu, prikupile bi su 74 milijarde dolara, sasvim dovoljno da se pokriju troškovi obrazovanja sve djece na svijetu te da se osigura zdravstvena zaštita za stanovništvo najsiromašnijih zemalja.
Izvještaj se koncentriše primarno na ekonomsku nejednakost, ali Oxfam poručuje kako nejednakost ima brojne dimenzije ‘uključujući rasu, rod, geografski i ekonomski položaj, a svi ti faktori rijetko djeluju zasebno i izolovano’.
