Direktor Poreske uprave Crne Gore prof. dr Milan Lakićević je prošle godine saopštio daje najveće mjesečno primanje u prošloj godini bilo oko 197.000 eura. Kako je to bilo moguće i koja su rekordna primanja u ovoj godini pitali smo gospodina Lakićevića, piše Pobjeda.
„Jedna zarada“
On je objasnio:
– Prije svega, moram se osvrnuti na navedeni podatak o najvećoj zaradi u prošloj godini. Iznos saopšten javnosti odnosi se na najveću bruto zaradu ostvarenu u jednom mjesecu 2013. godine, a ne na redovno mjesečno primanje zaposlenog. Pomenuti iznos unijet je u IOPPD obrazac pod šifrom 1-zarade, te se kao takav i vodi u sistemu Poreske uprave. Međutim, imajući u vidu da se pomenuti iznos pojavljuje samo u jednom mjesecu, može se zaključiti da se ne radi o stalnoj zaradi zaposlenog, već o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja. Prema podacima kojima Poreska uprava raspolaže na dan 15.10.2014. godine najveća bruto zarada u dosadašnjem dijelu 2014. godine iznosila je 121.200,86 €, i to u djelatnosti razrade građevinskih projekata.
Naplata poreza
Interesovalo nas je i koji je najveći iznos poreza na primanja u prošloj godini.
– Najveći iznos poreza i doprinosa na lična primanja u 2013. godini uplaćen po osnovu zarade zaposlenog bio je 46.084,79 € ističe naš sagovornik.
Po riječima gospodina Lakićevića, prošla godina zabilježena je kao rekordna u naplati budžetskih prihoda koji su u nadležnosti Poreske uprave, te su plan budžeta i targeti Ministarstva finansija, vrlo ambiciozno postavljeni, premašeni u višemilionskom iznosu. Ukupna bruto naplata poreza i doprinosa iznosila je 942.139.966 eura, što je za skoro 56 miliona eura, odnosno 6 procenata više u odnosu na plan budžeta. Kada je u pitanju bruto naplata poreza na dohodak fizičkih lica, ista je za 2013. godinu iznosila 127.166.036 eura, a doprinosa za socijalno osiguranje 401.679.414 eura. Ovakav rezultat ostvarenja budžetskih prihoda najznačajnijim dijelom rezultat je aktivnosti Poreske uprave i Ministarstva finansija na suzbijanju sive ekonomije, kao i sinergijskog djelovanja inspekcijske službe Poreske uprave, s jedne i napora Sektora za naplatu, koji kontinuirano preduzima sve zakonom propisane mjere za naplatu poreskih potraživanja, s druge strane.
Poglavlje 16
Poglavlje 16, odnosno oporezivanje u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji smo ostavli za kraj.
– Poreska uprava uz Ministarstvo finansija direktno je zadužena za praćenje usklađenosti poreske legislative u Crnoj Gori sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i za preduzimanje aktivnosti na harmonizaciji ključnih pitanja i ispunjavanju uslova za zatvaranje pregovora u ovom poglavlju. Crnogorsko poresko zakonodavstvo u najvećoj mjeri usklađeno sa Acquisijem EU, a potpuna usklađenost biće obezbijeđena do momenta pristupanja kaže Lakićević.
Direktno oporezivanje
– U oblasti direktnih poreza kontinuirano se radi na primjeni najbolje prakse i standarda EU, izmjeni zakonskih propisa i jačanju administrativnih kapaciteta za primjenu istih. Crna Gora će, u svakom slučaju, prihvatiti pravnu tekovinu EU u oblasti poreza na dohodak fizičkih lica i poreza na dobit pravnih lica, iako se zemljama članicama ostavlja veća autonomija u kreiranju poreske politike u oblasti direktnog oporezivanja rekao je prof. dr Milan Lakićević za Pobjedu.
Proporcionalno
Odgovarajući na pitanje koliko od prosječne plate „ide“ za poreze i doprinose, on kaže:
– U Crnoj Gori kontinuirano se radi na stvaranju i jačanju povoljnog poslovnog i investicionog ambijenta, koji, između ostalog, karakterišu i niže poreske stope. Kada je u pitanju porez na dohodak fizičkih lica, oporezivanje se vrši proporcijalno, i to po stopi od 9%, osim za primanja koja prelaze 720 € u bruto iznosu, gdje se primjenjuje tzv. krizni porez, sa stopom od 15 %. Na taj način uz stope doprinosa za PIO na teret zaposlenog 15% i 5,5% na teret poslodavca, zdravstvenog osiguranja na teret zaposlenog 8,5% i 3,8% na teret poslodavca, doprinosa za zaštitu od nezaposlenosti zaposlenog i poslodavca po 0,5%, doprinosa za fond rada 0,2%, ukupno poresko opterećenje bruto zarade zaposlenog iznosi 43, odnosno 49 procenata.
Porez po odbitku
– Važno je pomenuti da se oporezivanje ličnih primanja vrši po principu poreza po odbitku, pri čemu poslodavac od bruto zarade zaposlenog zadržava iznos poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, koji uplaćuje Poreskoj upravi po podnošenju IOPPD obrasca u ime zaposlenog rekao je Lakićević za Pobjedu.
Bruto zarade
Najniža bruto zarada u Crnoj Gori od 1. aprila 2013. godine iznosi 218,10 eura, dok iznos najveće zarade zavisi od sektora, odnosno djelatnosti zaposlenog, rekao nam je Lakićević. Inače, najveća zarada u 2013. godini u djelatnosti gajenja grožđa iznosila je 107.173,91 €, 86.013,17 € u djelatnosti ostalo monetarno posredovanje, 73.622,07 € u telekomunikacionoj djelatnosti, 52.903,07 € u ugostiteljsko-uslužnoj djelatnosti, 52.538,52 € u djelatnosti trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima, 42.970,75 € u djelatnosti istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnjenja, 39.927,33 € djelatnosti proizvodnje piva, 39.273,46 € u djelatnosti građevinarstva, 37.102,00 € u djelatnosti trgovine duvanskim proizvodima na veliko, 17.080,97€ u djelatnosti lizinga mašina i građevinske opreme, 11.080,50 € u djelatnosti visokog obrazovanja, 10.906,15 € u djelatnosti iznajmljivanja nekretnina, 10.584,92 € u djelatnosti sportske aktivnosti, 9.201,19 € u djelatnosti prenosa električne energije, 6.404,59 € u djelatnosti reciklaže sortiranog otpada, 4.643,87 € u djelatnosti vađenja ruda obojenih metala, 3.559,76 € u djelatnosti zdravstvene zaštite, 3.176,54 € u djelatnosti uređenja prostora, 3.076,48 € u uslužnoj djelatnosti i 8.752,00 € u djelatnosti eksteritorijalnih organizacija i tijela, kaže on.
Koliko zarađuju poreznici?
Službenici i namještenici Poreske uprave su državni službenici, te primaju zarade u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika i Opšteg kolektivnog ugovora, kao i zaposleni u ostalim državnim organima. Neto zarada koju lično ostvarujem kao direktor Poreske uprave iznosi 817,78 eura, dok se za radna mjesta pomoćnika direktora Poreske uprave neto zarade kreću od 600 do 690 eura kaže dr Lakićević.
