Jedan od najvećih svetskih naftnih projekata doživeo je fijasko. Kada je 2.000 otkriveno naftno polje Kašagan u kazahtanskim vodama na sjeveru Kaspijskog jezera bilo je to najveće naftno nalazište u posljednje tri decenije.
Do sada je trebalo da se pumpa 1,2 barela dnevno što je trebalo da zadovolji potrošnju cijele Španije. Međutim, projekat je neočekivano pošao naopako.
Prije godinu dana potekla je i prva kap sirove nafte sa ovog izvora, a to je bilo zakašnjenje osam godina. Pored toga, troškovi su bili 43 milijarde dolara, što je bilo 30 milijardi više od onog što je bilo predviđeno budžetom.
Eksplatacija je trajala samo nekoliko nedelja jer je curenje otrovnog gasa suspendovalo cijeli proces. Silovito kretanje ledenih santi oko nalazišta tokom većeg dijela godine najprije je prinudilo investitore da podigne vještačko ostrvo – bedem iznad bušotine, a zbog neočekivane pojave otrovnog gasa i da zatvore “Kašagan”.
Ranije ovog mjeseca, Magzum Mirzagalijev, zamjenik ministra za naftu u Kazahstanu, rekao je da proizvodnja sigurno neće ponovo početi prije 2016. godine.
Ipak, uprskos fijasku Kašagana, vlasti su najavile da će odobriti plan za naftno polje Tengiz na kopnu. Još jedan skup projekat koji je obećavao. Prvo je procijenjeno da će Tengiz koštati do 23 milijarde dolara, ali ove nedelje prognoze vlade su se promijenile pa se sada procjenjuje da će troškovi skočiti skoro duplo na 40 milijardi dolara.
Ova naftna polja u vlasništvu su konzorcijuma stranih firmi i državnih naftnih giganata “KazMunaiGaz”. U slučaju Kašagan ušestvuju Ekson, Šel, Total, CNPC i Eni.
Ali izgleda da ova petorka nije bila u stanju da se suoči sa brojnim tehničkim problemima.
Teško sumporno jedinjenje je toliko nagrizlo naftovod da su prinuđeni da zamijene oko 200 kilometara već postavljenog cjevovoda. Saniranje ovog problema koštaće još oko pet milijardi dolara. Izvori lista Ekonomist tvrde i da je problem to što zbog velikog broja kompanija koje su uključene, projekat nije imao jasan cilj i nije se njime dobro rukovodilo. Situaciju je otežavalo i uplitanje vlada u proces.
S druge strane investitori su zabrinuti i zbog novog izvještaja regulatornog tijela Kazahstana jer ih je tamošnja vlada već kaznila zbog poreza, buke, isparavanja otrovnog gasa i kršenja mnogih pravila zaštite životne sredine.
Kazne možda nisu najbolji način da se strane firme podstaknu na upumpavanje desetina milijardi dolara u kazahstansku naftnu industriju, koje su joj inače, i te kako potrebne.
